Kortizol je hormon koji ima ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u organizmu, ali njegov povišeni nivo može izazvati brojne probleme. Posljednjih godina ovaj hormon je dobio negativnu konotaciju, jer ga se često povezuje s nadutim licem, aknama, umorom i viškom kilograma. Ipak, ljekari ističu da je kortizol neophodan za svakodnevno funkcionisanje, jer bez njega ne bismo mogli normalno ustati iz kreveta niti reagovati na stres. On također pomaže u regulaciji šećera u krvi i kontroli upalnih procesa u tijelu. Prema riječima stručnjaka, kortizol djeluje kao ugrađeni alarmni sistem koji signalizira opasnost. Njegov nivo prirodno raste ujutro, kada se budimo, dok predveče opada kako bismo mogli lako zaspati. Kod većine zdravih osoba kortizol varira tokom dana, ali postoje svakodnevne navike koje ga mogu podići bez našeg znanja. Ljekari kao dva glavna krivca za poremećaj kortizola navode hronični stres i nedovoljno sna.

Hronični stres: tihi pojačivač kortizola

Hronični stres se često potiho uvlači u svakodnevicu kroz zauzet raspored, stalnu provjeru mejlova, finansijske brige i napete odnose. Povremeni stresni trenuci nisu štetni i mogu čak kratkoročno podići kortizol na koristan način. Međutim, kada stres postane konstantan, tijelo održava kortizol povišenim duže nego što je uobičajeno, što narušava prirodni dnevni ritam. Posebno je problematično što večernje vrijednosti kortizola rastu baš kad bi trebale biti najniže, objašnjava dr. Maram Kalifa. U takvim uslovima simpatički nervni sistem, zadužen za borbu i aktivaciju, ostaje stalno “uključen”. S druge strane, parasimpatički sistem, koji omogućava odmor i oporavak, teško dolazi do izražaja. Dugotrajna pozadinska napetost povećava rizik od insulinske rezistencije, srčanih bolesti, anksioznosti i depresije. Stres, koji se često doživljava samo kao mentalni problem, ostavlja vidljive posljedice na fizičko zdravlje.

Kratak i/ili loš san

Još jedna navika koja može povećati kortizol jeste hronični nedostatak sna ili neredovno spavanje. Ako redovno kasnimo sa odlaskom u krevet zbog mobilnog telefona ili televizije, nesvjesno remetimo hormonski ritam. U zdravom obrascu kortizol je najniži u ranim večernjim satima, a zatim postepeno raste ka jutarnjem vrhuncu. Kada spavamo premalo, razlika između najviših i najnižih vrijednosti se smanjuje, a kriva se izravnava. To ne dovodi samo do umora i maglovitog osjećaja tokom dana, već i do suptilnih hormonskih poremećaja. Visoki večernji kortizol podstiče insulinsku rezistenciju, narušava toleranciju glukoze i podstiče nakupljanje visceralne masnoće, upozorava dr. Kalifa. Zato stručnjaci preporučuju konzistentan san od sedam do devet sati, uz redovno vrijeme za odlazak u krevet i buđenje.