Tržište električnih vozila širi se mnogo brže od očekivanja. Prije samo nekoliko godina tek jedan posto novih automobila bio je električni, dok je prošle godine taj udio iznosio čak 25 posto.

U svibnju ove godine u Kini je čak 63 posto svih novoregistriranih automobila bilo na električni pogon. Osim Kine, značajan rast bilježi se i u Europi, ali prodaja raste i u drugim dijelovima svijeta.

Ipak, ukupan udio električnih auta u globalnom voznom parku i dalje je relativno mali – od 1,4 milijarde putničkih automobila na svijetu, samo 85 miliona ih je električno.

Kina je najveće svjetsko automobilsko tržište i već godinama snažno subvencionira električni pogon. Država ulaže u solarne i vjetroelektrane, ali i u tehnologiju baterija, ključni segment elektromobilnosti.

Zahvaljujući naprednim istraživanjima i masovnoj proizvodnji, baterije za električne automobile danas su četiri puta jeftinije nego prije deset godina.

Od 2024. u Kini su električni automobili postali jeftiniji od onih s dizelom ili benzinom. Država istovremeno širi mrežu punionica, a cijena električne energije izuzetno je niska.

Dvije trećine svih električnih automobila su isključivo na struju i pune se preko kabla. Preostala trećina su hibridi, koji uz električni motor imaju i benzinski kao pomoć na dužim putovanjima.

Kod plug-in hibrida oba motora mogu pokretati kotače, dok kod EREV (Extended Range Electric Vehicle) modela točkove pokreće isključivo elektromotor. Kada se baterija isprazni, uključuje se motor s unutrašnjim sagorijevanjem koji generira struju za električni motor i produžava domet.

Postoje i HEV (Hybrid Electric Vehicle) vozila koja se u međunarodnim statistikama ne smatraju električnim. Ona koriste benzin ili dizel, ali imaju mali elektromotor bez mogućnosti vanjskog punjenja. Električnu energiju dobivaju regeneracijom kočenja, što u gradskoj vožnji neznatno smanjuje potrošnju goriva.

U Europskoj uniji 2018. godine udio električnih automobila u novim registracijama bio je jedan posto. Do aprila 2026. taj udio narastao je na gotovo trećinu.

Skandinavija je lider u elektromobilnosti. U Norveškoj gotovo svi novi automobili su električni (99 posto), u Danskoj 82 posto, a u Švedskoj 65 posto. Dugogodišnje državne subvencije i izuzetno razvijena infrastruktura za punjenje ključni su razlozi.

U Velikoj Britaniji je u svibnju 2026. električno bilo oko 40 posto novih vozila, u Njemačkoj 37 posto, a u Francuskoj 34 posto. Na sva tri tržišta prodaja je porasla za otprilike 30 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

U Sjedinjenim Američkim Državama tržište električnih automobila posljednjih godina stagnira. Udio od deset posto između 2023. i 2025. pao je na ispod šest posto u aprilu 2026. Prošle godine ukinute su i porezne olakšice za kupovinu novih električnih auta.

Modeli Tesla Y i 3 najprodavaniji su električni automobili na svijetu, a odmah iza njih slijede kineski modeli.

Većina električnih vozila proizvodi se u Kini (71 posto), zatim u Europi (17 posto) i SAD-u (5 posto). Južna Koreja i Japan proizvode po dva posto, a Indija jedan posto.

U mnogim zemljama u razvoju i privredama u usponu udio električnih automobila u novoj prodaji veći je nego u SAD-u.

Prema rang-listi Međunarodne agencije za energiju (IEA), Nepal s udjelom od 68 posto u 2025. godini prednjači, slijede Singapur (63 posto), Vijetnam (41 posto) i Tajland (23 posto). U Turskoj je udio iznosio 22 posto.

U Latinskoj Americi prodaja električnih vozila gotovo se utrostručila u samo dvije godine. U prvom tromjesečju 2026. najveći udio imao je Urugvaj (31 posto), zatim Kostarika (16 posto), Kolumbija (15 posto) i Brazil (10 posto). Meksiko je zabilježio šest posto.

Etiopija se ističe kao afrički pionir. Od 2024. godine zabranjen je uvoz novih i polovnih automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem. Broj električnih vozila od tada se gotovo učetverostručio i premašio 100.000.

Čak 96 posto električne energije u Etiopiji dolazi iz jeftine hidroenergije, pa je vožnja električnim automobilima osam puta jeftinija od vožnje benzinskim. Vlada želi iskoristiti domaću električnu energiju i smanjiti troškove uvoza nafte.

Električna vozila dugo su bila skuplja od klasičnih. U 2025. godini u SAD-u su bila 27 posto skuplja, u Njemačkoj 19 posto, a u Brazilu i Turskoj 11 posto.

No cijene brzo padaju, a tome doprinose i državni poticaji. U Kini se novi električni automobili već nude za manje od 10.000 eura, a 2025. su u prosjeku bili 20 posto jeftiniji od novih benzinskih ili dizelskih vozila.

U Europi većina električnih automobila još uvijek košta više od 20.000 eura, ali ponuda jeftinijih modela raste. Mnoge države i dalje nude poticaje koji ih čine povoljnijima.

Raniji električni automobili višeg ranga mogli su prijeći najviše 500 kilometara s jednim punjenjem, a brzo punjenje bilo je ograničeno.

Danas neki modeli postižu preko 800 kilometara. Infrastruktura punionica se širi, a sve je više brzih punjača. Prema proizvođaču BYD, njihov flash charger za deset minuta osigurava energiju za dodatnih 700 kilometara.

Uobičajeni brzi punjači na benzinskim stanicama za oko 20 minuta omogućuju 300 kilometara dometa, dok kućna wallbox stanica za to treba više sati.

Električni motori su znatno efikasniji, direktno pretvarajući energiju u kretanje. Iskoristi se oko 80 posto energije, dok se 20 posto gubi kao toplina.

Kod benzinskih motora stvari su obrnute: oko 80 posto energije gubi se sagorijevanjem, a samo 20 posto koristi se za pogon. Kod dizelskih motora iskoristivost je oko 40 posto.

Stoga električni automobil troši manje: oko 15 kilovat-sati na 100 kilometara, dok uporedivo benzinsko vozilo troši otprilike 50 kWh, što odgovara šest litara goriva.

Punjenje kod kuće obično je najjeftinije. U Europi i SAD-u 2024. bilo je više od 40 posto jeftinije od punjenja na benzinskim stanicama, a globalno čak 60 posto.

Punjenje na javnim brzim punjačima skuplje je, ali je električna vožnja i bez kućnog punjenja u prosjeku još 15 posto jeftinija od vožnje na benzin ili dizel.

Visoke cijene nafte zbog sukoba s Iranom i pad cijena baterija dodatno će ubrzati prodaju električnih vozila, procjenjuje IEA. Prema prognozi, 2026. prodaja električnih automobila dosegnut će 23 miliona, gotovo 30 posto globalne prodaje novih vozila. Bloomberg predviđa da bi do 2030. udio mogao biti 38 posto, a do 2035. čak 52 posto.