Čin pražnjenja crijeva prirodan je način uklanjanja ostataka hrane i otpadnih tvari iz organizma. Mnogi ljudi primijete da se nakon toga osjećaju lakše, a vaga ponekad pokaže nešto nižu vrijednost. Međutim, postavlja se pitanje da li je to stvarno gubitak kilograma.

Težina stolice varira od osobe do osobe, a na nju utječu tjelesna masa, prehrambene navike, unos tekućine i redovnost pražnjenja. Osobe s većom tjelesnom masom ili one koje crijeva prazne rjeđe obično imaju težu stolicu. Što se više hrane i tekućine unese, veća je i količina stolice.

Stolica se najvećim dijelom sastoji od vode, a osim toga sadrži vlakna, bakterije, bjelančevine, masti i soli. Što duže ostaje u crijevima, postaje suša i teža. Normalnim se smatra pražnjenje jednom dnevno, ali i tri puta dnevno ili jednom u tri dana.

Učestale, rijetke i vodenaste stolice označavaju proljev, koji najčešće nastaje zbog bakterijskih infekcija ili stresa. Ako potraje sedmicama, može dovesti do ozbiljnog gubitka tekućine iz organizma.

Iako nakon pražnjenja crijeva dolazi do blagog smanjenja tjelesne težine, to nije mršavljenje u pravom smislu – ne gube se masne naslage, već sadržaj probavnog sistema. Za zdravlje je ključna količina visceralne masnoće koja se nakuplja oko unutarnjih organa i povezana je s većim rizikom od bolesti poput srčanih problema i dijabetesa.

Da biste smanjili udio tjelesne masti, potrebno je unositi manje kalorija nego što ih trošite, što se postiže uravnoteženom prehranom i redovitom fizičkom aktivnošću. Promjene u navikama pražnjenja crijeva ne dovode do zdravstveno korisnog gubitka kilograma.

Stručnjaci preporučuju postepeno uvođenje tjelesne aktivnosti u svakodnevicu, s ciljem od oko 30 minuta umjerenog kretanja dnevno. Dobri izbori uključuju hodanje, plivanje, vožnju bicikla, ali i vježbe snage.

Važno je krenuti tempom koji vam odgovara i postepeno povećavati intenzitet, jer samo kombinacija zdrave prehrane i redovitog kretanja donosi dugoročne rezultate u regulaciji tjelesne težine.