Kada temperature skoče, mnogi posežu za hladnim tušem u nadi da će se rashladiti, iako takav potez donosi samo trenutnu ugodnost. Zapravo, hladna voda ne doprinosi dugoročnom snižavanju tjelesne temperature, a kod osjetljivih osoba može predstavljati i rizik.

Iako uranjanje u hladnu vodu odmah nakon izlaganja vrućini prija koži, ono ne pomaže u smanjenju unutrašnje temperature tijela, a za neke ljude može biti čak i opasno.

Kada koža dođe u dodir s hladnoćom, krvni sudovi blizu površine se stežu, čime se smanjuje dotok krvi u ta područja. Zbog toga tuširanje hladnom vodom daje suprotan efekt od željenog, jer manje krvi stiže do površine kože. Ovo zadržava toplinu u unutrašnjosti tijela i oko organa, umjesto da je otpusti. Tijelo, u suštini, dobija pogrešan signal da ne treba da se hladi, već da treba da sačuva toplinu.

Opasnost od hladnog šoka je stvarna, a zavisi od temperature vode. Voda od oko 15 stepeni može izazvati naglu reakciju hladnog šoka, zbog čega se krvni sudovi u koži brzo sužavaju, podižući krvni pritisak jer srce mora da pumpa krv protiv povećanog otpora. Ova pojava može biti posebno rizična za osobe sa postojećim srčanim oboljenjima, poput koronarne arterijske bolesti.

Hladni šok može dovesti do nepravilnog rada srca, pa čak i do smrti kada se tijelo naglo premjesti iz vrlo vrućeg u hladno okruženje. Ipak, srećom, takvi su slučajevi rijetki i malo je vjerovatno da će se desiti tokom uobičajenog tuširanja kod kuće. Međutim, zbog spomenutog rizika, preporučuje se izbjegavanje ledenih kupki i naglog uranjanja u hladnu vodu tokom vrelog dana.

Vruć tuš također nije dobar izbor za vruće dane, iako se ponekad tvrdi da pomaže tijelu da se brže ohladi – to nažalost nije tačno. Voda toplija od tijela prenosi toplotnu energiju na tijelo, što ga sprečava da se oslobodi vlastite topline i potencijalno povećava njegovu unutrašnju temperaturu.

Tokom vrelih dana, najbolji izbor je mlaka kupka ili tuš. Istraživanja pokazuju da je voda temperature od 26 do 27 stepeni najefikasnija. Na taj način krv se izbacuje na površinu kako bi se ohladila, a voda nije dovoljno hladna da tijelo pomisli da treba da sačuva toplinu.

Hladna voda i higijena su još jedan razlog zašto preskočiti hladan tuš tokom toplog dana – možda vas neće ni pravilno oprati. Kada nam je vruće, znojimo se, a znoj se miješa s uljem i bakterijama na koži, stvarajući neprijatan miris. Dokazano je da hladna voda slabije uklanja i razgrađuje ulja i druge nečistoće s kože nego toplija voda, što znači da miris može da se zadrži.

Hladna voda također izaziva zatezanje kože, što može zarobiti ulje i prljavštinu unutar pora. To može dovesti do mitesera i akni. S druge strane, topla ili mlaka voda pomaže u otpuštanju i oslobađanju nečistoća iz pora.

Dok planirate bekstvo od vrućine, mlaki ili hladni tuš je sigurnija i efikasnija opcija od ledeno hladnog. Ovo će omogućiti vašem tijelu da se riješi viška topline bez ikakvih negativnih efekata.

Ako vam je potrebno da se ohladite, činite to postepeno kako ne biste šokirali sistem regulacije temperature vašeg tijela. Postepeno snižavanje temperature vode ili polako potapanje udova, jednog po jednog, može pomoći u ovom procesu.