Ekstremne temperature predstavljaju ne samo fizički, nego i sve ozbiljniji psihički izazov o kojem se, ističu stručnjaci, još uvijek premalo govori. Na društvenim mrežama sve više Evropljana dijeli svoja iskustva, opisujući stanje kao krajnje stresno i iscrpljujuće, pri čemu navode osjećaj straha, anksioznosti i preopterećenosti, a pojedinci govore i o osjećaju „zarobljenosti“.

Dio korisnika tvrdi da su zbog vrelina doživjeli napade panike.

Savjetnica L. J. Jones, registrovana pri Britanskom udruženju za savjetovanje i psihoterapiju (BACP), ističe da su takve reakcije uobičajene i razumljive. „Toplotni talas može značajno utjecati na mentalno zdravlje. Ljudi tada često postaju anksiozniji, razdražljiviji, emocionalno i fizički iscrpljeni“, kazala je za Metro.

Dodaje da su osobe koje već imaju problema s anksioznošću, depresijom ili senzornom osjetljivošću posebno ranjive. “Tada se postojeće poteškoće često pojačavaju, a mnogi opisuju i osjećaj zarobljenosti, naročito kada ne mogu napustiti dom, baviti se aktivnostima na otvorenom ili održavati rutine koje im inače pomažu”, objašnjava.

Stručnjaci navode da je jedan od ključnih uzroka fiziološki stres koji visoke temperature stvaraju u organizmu. Povišena tjelesna temperatura, ubrzan rad srca, dehidracija i poremećaj sna mogu izazvati reakcije koje se lako preklapaju sa simptomima anksioznosti. Kada se tome doda nedostatak kvalitetnog sna i dugotrajna fizička nelagoda, emocionalna otpornost prirodno slabi, a vremenski ekstremi stvaraju osjećaj gubitka kontrole.

Brige za zdravlje, sigurnost članova porodice i kućnih ljubimaca, kao i zabrinutosti oko klimatskih promjena, dodatno pojačavaju pritisak. U pojedinim zemljama situaciju otežava i infrastruktura koja nije prilagođena visokim temperaturama – nedostatak klima-uređaja i rashladnih javnih prostora. “Kada ljudi nemaju mogućnost da se efikasno rashlade ili pobjegnu od vrućine, lako se javlja osjećaj zarobljenosti. Psihološki teret ne proizlazi samo iz temperature, već i iz osjećaja da nemamo kontrolu nad situacijom i da ne možemo normalno funkcionisati”, objašnjava Jones.

Stručnjaci upozoravaju i na dodatni rizik za osobe koje koriste određene lijekove, uključujući antidepresive. Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), koji se često propisuju za depresiju i anksioznost, mogu utjecati na termoregulaciju tijela. “Ne znači da se ljeto ne može normalno preživjeti, ali oprez je neophodan tokom ekstremnih vrućina”, ističe dr Asim Čima, specijalista interne medicine i kardiologije. “Neki lekovi utiču na termoregulaciju ili smanjuju znojenje, što povećava rizik od dehidracije, iscrpljenosti ili toplotnog udara.”

Dodaje da se takvi efekti mogu javiti kod pojedinih SSRI lijekova poput sertralina i fluoksetina, ali i SNRI lijekova i tricikličnih antidepresiva. Sličan uticaj mogu imati i neki antipsihotici, beta-blokatori, diuretici i antihistaminici.

Stručnjaci savjetuju fokusiranje na ono što je pod ličnom kontrolom: redovna hidratacija, rashlađivanje prostora, laganija ishrana i prilagođavanje dnevne rutine, posebno kada je riječ o snu i fizičkoj aktivnosti. Preporučuje se i zadržavanje aktivnosti koje doprinose mentalnoj stabilnosti, ali u prilagođenom obliku – na primjer vježbanje u ranim jutarnjim satima ili boravak u rashlađenim prostorima. Također se savjetuje umjereno praćenje vijesti i vremenskih prognoza, bez prekomjernog izlaganja informacijama koje mogu pojačati stres.

“Važno je zapamtiti da su razdražljivost i nelagodnost u ovakvim uslovima normalne reakcije”, poručuje Jones. “Ali ako anksioznost postane dugotrajna ili počne da ometa svakodnevno funkcionisanje, potrebno je potražiti stručnu pomoć.”