U eri brze hrane i dostave na klik lako je previdjeti što zaista odgovara našem probavnom sistemu. I dok su pržena jela i slatkiši očekivani krivci, iznenađuje podatak da i neke naizgled zdrave namirnice mogu izazvati nadimanje, plinove i nelagodu.

Nutricionisti naglašavaju da ne postoji univerzalna lista zabranjene hrane – ono što jednoj osobi prija, drugoj može stvoriti ozbiljne smetnje. Ipak, određene grupe hrane češće opterećuju probavu, prenosi portal Healthy.

Rafinisani ugljikohidrati poput bijelog hljeba, krofnih ili bijele tjestenine brzo podižu nivo šećera u krvi, što dugoročno može dovesti do debljanja, upala i insulinske rezistencije. Složeni ugljikohidrati, poput batata ili integralnog pirinča, daleko su bolji izbor.

Nezdrave masnoće (trans masti, zasićene masti i neke omega-6 kiseline) povezane su s hroničnim upalama. Nalaze se u industrijski prerađenim proizvodima, masnom mesu i prženoj hrani. Kvalitetne masnoće iz maslinovog ulja, avokada ili orašastih plodova, s druge strane, podstiču sitost i zdravlje ćelija.

Prerađeno meso – viršle, salame, paštete – bogato je solju, zasićenim mastima i aditivima. Stručnjaci upozoravaju da se takva hrana sporije vari i duže zadržava u crijevima, izazivajući osjećaj težine i nadimanja.

Pržena hrana (pomfrit, pohovani proizvodi) usporava probavu zbog visokog udjela masti, što često rezultira gorušicom, refluksom i osjećajem punoće.

Mlijeko i mliječni proizvodi bogati laktozom s godinama postaju sve teže svarljivi – smanjuje se proizvodnja enzima laktaze. Zato mlijeko, obični jogurt, mekani sirevi i mliječni deserti kod mnogih izazivaju nadimanje, plinove i grčeve.

Hrana bogata fruktozom uključuje jabuke, mango, lubenicu, med, agavin sirup i kukuruzni sirup. Kod osjetljivih osoba veće količine mogu uzrokovati proljev, nadutost i pojačano stvaranje plinova.

Bijeli i crni luk sadrže fruktane, vrstu vlakana koju organizam teško vari. Sličan učinak imaju pšenica, ječam i određene mahunarke, iako se smatraju zdravim namirnicama.

Grah i neki orašasti plodovi poput indijskog oraha i pistaća poznati su po tome što podstiču stvaranje plinova, jer njihovi ugljikohidrati fermentiraju u debelom crijevu. Ipak, bogati su proteinima i vlaknima.

Vještački i prirodni zaslađivači (manitol, izomalt, polidekstroza) često se nalaze u proizvodima bez šećera. Budući da ih organizam ne apsorbuje u potpunosti, crijevne bakterije ih razgrađuju, što dovodi do nadimanja i plinova.

Nemasni proizvodi s oznakom „bez masti” nisu uvijek bolji izbor – masnoća iz kvalitetnih izvora pomaže sitosti, a njeno uklanjanje često se nadoknađuje dodanim šećerima ili skrobom.

Alkohol donosi prazne kalorije, podstiče skladištenje masti i smanjuje samokontrolu, što olakšava posezanje za grickalicama i slatkišima.

Zaslađeni napici – gazirani sokovi, ledeni čajevi i industrijski voćni sokovi – izazivaju nadutost. Kod gaziranih pića dodatni problem je ugljen-dioksid koji povećava stvaranje plinova.

Peciva za doručak (mafini, kroasani) izgledaju praktično, ali sadrže velike količine rafinisanog brašna, šećera i masti, te ne pružaju dugotrajan osjećaj sitosti, a opterećuju organizam.

Gotove salate iz prodavnice nisu problematične same po sebi, već njihovi prelivi puni šećera, soli i dodatnih masnoća. Nutricionisti preporučuju jednostavne domaće prelive od maslinovog ulja, sirćeta, limuna i začina.

Slane grickalice (čips, flips) sadrže mnogo natrijuma, koji podstiče zadržavanje vode, što rezultira nadutošću, osjećajem težine i privremenim povećanjem tjelesne težine.

Probava nije ista kod svih

Važno je naglasiti da nijedna od ovih namirnica nije univerzalno problematična. Mnogi ljudi bez ikakvih smetnji konzumiraju grah, mliječne proizvode ili voće bogato fruktozom. Stručnjaci savjetuju da pažljivo pratite kako vaše tijelo reaguje na pojedinu hranu i, ako se često javljaju nadimanje, plinovi ili nelagoda, vodite dnevnik ishrane. Ponekad upravo najzdravija hrana na tanjiru može biti razlog probavnih tegoba, a razumijevanje vlastitog organizma često je važnije od bilo koje univerzalne dijete.