Istraživači sa Univerziteta u Cambridgeu razvili su potpuno novu vrstu vakcine, čiji je ključni sastojak u potpunosti dizajnirala vještačka inteligencija. Ova vakcina je sada prvi put testirana na ljudima, što predstavlja važan iskorak u razvoju nove generacije zaštite od zaraznih bolesti. Cilj projekta je izuzetno ambiciozan – stvoriti jedinstvenu vakcinu koja bi štitila ne samo od svih poznatih varijanti koronavirusa kod ljudi, nego i od srodnih virusa koji trenutno kruže među životinjama i koji bi u budućnosti mogli preći na ljude i izazvati nove pandemije.

Klasične vakcine podučavaju imuni sistem da prepozna određeni virus, ali problem nastaje kada virus mutira. Kada promjene postanu dovoljno velike, zaštita slabi, zbog čega se vakcine protiv gripa ažuriraju svake godine, a vakcine protiv COVID-a više puta prilagođavane od početka pandemije. Vještačka inteligencija mogla bi u potpunosti promijeniti taj pristup. Analizirajući genetske podatke hiljada srodnih virusa, algoritmi mogu pronaći dijelove virusa koji ostaju gotovo nepromijenjeni uprkos mutacijama. Ako vakcina cilja upravo te stabilne karakteristike, postoji mogućnost da štiti od čitave porodice virusa, a ne samo od jedne varijante. Upravo to je uradio tim iz Cambridgea – koristili su vještačku inteligenciju za analizu virusa iz porodice sarbekovirusa, grupe kojoj pripadaju virusi odgovorni za SARS, COVID i brojni koronavirusi koji cirkulišu među životinjama. Nakon analize, izdvojeni su zajednički elementi koje evolucija tokom vremena gotovo nije mijenjala, te su oni postali osnova nove vakcine.

Za razliku od mRNA vakcina koje su postale poznate tokom pandemije, ovaj kandidat koristi DNA tehnologiju. DNA vakcine su uglavnom stabilnije od mRNA vakcina, što olakšava skladištenje i transport, posebno u zemljama koje nemaju razvijenu infrastrukturu za čuvanje vakcina na vrlo niskim temperaturama. Još jedna zanimljiva prednost jeste način primjene – vakcina se može davati bez igle, pomoću mlaza tečnosti pod visokim pritiskom koji prolazi kroz kožu, što bi moglo olakšati masovnu imunizaciju tokom budućih epidemija i pandemija.

Najveća prednost ove tehnologije nije samo praktičnost, već mogućnost da zaštiti od virusa koji još nisu prešli na ljude. Takve vakcine širokog spektra mogle bi značajno promijeniti način na koji svijet reaguje na nove zarazne bolesti – umjesto razvoja vakcine tek nakon pojave epidemije, zdravstvene službe imale bi unaprijed spremnu zaštitu protiv čitavih grupa potencijalno opasnih virusa. To bi moglo pomoći u zaustavljanju epidemija prije nego što prerastu u globalne pandemije. Sličan pristup mogao bi jednog dana promijeniti i borbu protiv gripa – naučnici trenutno svake godine procjenjuju koji sojevi će dominirati tokom sezone, a kada procjena nije tačna, efikasnost vakcine opada. Univerzalna vakcina protiv gripa mogla bi eliminisati potrebu za stalnim prilagođavanjem i godišnjim trkama s virusom. Važnost ovakvog pristupa vidi se i na primjeru ebole – nedavna epidemija u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi izazvana je sojem Bundibugyo, protiv kojeg postojeće vakcine ne pružaju adekvatnu zaštitu, a univerzalna vakcina koja bi pokrivala cijelu porodicu virusa mogla bi značajno promijeniti takvu situaciju.

Ovo je prvo kliničko ispitivanje vakcine koju je dizajnirala vještačka inteligencija. Rezultati su pokazali da je DNA vakcina uspješno podstakla imuni sistem na stvaranje antitijela sposobnih da prepoznaju različite tipove sarbekovirusa, a istovremeno se tehnologija pokazala bezbednom i dobro podnošljivom među učesnicima studije. Naučnici smatraju da je ovo važan dokaz da vještačka inteligencija može pomoći u razvoju vakcina koje će biti otpornije na buduće mutacije virusa. Ipak, istraživanje je tek na početku – imuni odgovor kod ispitanika bio je ohrabrujući, ali relativno skroman, a još nije poznato koliko dugo traje zaštita i da li će biti potrebne dodatne doze. također, neophodna su mnogo veća klinička ispitivanja kako bi se utvrdilo da li vakcina zaista može spriječiti infekciju ili ublažiti bolest u realnim uslovima.

Univerzalna vakcina koja bi štitila od čitavih grupa virusa vjerovatno je još nekoliko godina udaljena od svakodnevne upotrebe, a prije toga moraće proći kroz obimna testiranja kako bi se dokazala sigurnost, efikasnost i dugotrajna zaštita. Ipak, najnoviji rezultati pokazuju da se taj cilj više ne čini nedostižnim. Ako se dosadašnji trend razvoja nastavi, vještačka inteligencija mogla bi postati jedan od ključnih saveznika čovječanstva u borbi protiv budućih pandemija.