U Berlinu, povodom njemačkog Dana akcije protiv vrućine, evropska kancelarija WHO predstavlja danas nove smjernice za izradu akcionih planova za zdravlje i zaštitu od visokih temperatura.

WHO upozorava da ekstremne vrućine svake godine širom planete uzrokuju povećanje oboljenja i zdravstvenih tegoba, kao i prijevremene smrti. Posebno su ugrožene osobe sa kardiovaskularnim bolestima koje se pod utjecajem vrućine češće javljaju ili pogoršavaju.

Sve duži toplotni talasi predstavljaju sve veću prijetnju javnom zdravlju, pri čemu su posebno ugroženi stariji ljudi i osobe sa hroničnim bolestima zbog urbanizacije i rastućeg udjela ovih grupa.

Zbog toga WHO objavljuje smjernice koje će poslužiti kao naučna podloga državnim organima širom svijeta za efikasno organizovanje mjera zaštite od vrućine.

Njemački savezni ministar za životnu sredinu Karsten Schneider izjavio je da gradsko drveće, parkovi, očuvane rijeke, šume i močvare značajno hlade zrak i istovremeno skladište vodu, čime pomažu u borbi protiv vrućine.

“Pod velikim drvećem često je nekoliko stepeni hladnije”, kazao je Schneider, dodajući da priroda može pomoći u borbi protiv vrućine ako joj se to dozvoli. Zato, istakao je, njemačka savezna vlada više nego ikada ulaže u ove praktične mjere za ublažavanje klimatskih promjena.

Regionalni direktor WHO za Evropu Hans Henri P. Kluge upozorio je da se Evropa zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, te da se to plata ljudskim životima. Samo u posljednje četiri godine, više od 200.000 ljudi širom Evrope umrlo je od posljedica vrućine.

“Tomu se mora stati na kraj”, poručio je Kluge, naglasivši da je vrućina tihi ubica, ali ne i neizbježna.

Najveći broj prijevremenih smrti uzrokovanih ekstremnim vrućinama zabilježen je u Italiji, zatim u Španiji, Njemačkoj i Grčkoj, pri čemu Grčka ima najviše smrtnih slučajeva na milion stanovnika. Prema podacima Instituta Robert Koch, prošle godine u Njemačkoj je od vrućine umrlo 2.500 ljudi, uglavnom starijih i osoba sa zdravstvenim problemima.

Kluge je kazao da nove smjernice WHO, zasnovane na dokazima, pružaju vlastima jasan plan za izgradnju sistema pripravnosti koji spašavaju živote, a partneri poput njemačke savezne vlade i Berlina već pokazuju put.

Senatorka Berlina za visoko obrazovanje, istraživanje, zdravstvo i dugoročnu njegu Ina Cibora izjavila je da Berlin godinama aktivno radi na zaštiti građana od vrućine i da vrlo ozbiljno shvata svoje odgovornosti u javnim službama.

To podrazumijeva dugoročno održavanje i proširenje parkova, zelenih i vodenih površina, kao i strukturne mjere zaštite od toplote.

Njemačko savezno ministarstvo za životnu sredinu (BMUKN) objavilo je još 2017. godine preporuke za razvoj sistema upozoravanja na vrućinu, a sada istražuje mogućnosti za uvođenje nacionalnog akcionog plana.

Berlinski senat je 2025. godine usvojio državni akcioni plan za zaštitu od toplote i zdravlja koji sadrži 72 mjere.

Javnost se svakog ljeta informiše putem različitih analognih i digitalnih medija, a portal za zaštitu od toplote omogućava pristup akcionom planu, mapi hladnijih mjesta u gradu i savjetima o ponašanju.