Evropska centralna banka (ECB) je, u skladu s očekivanjima analitičara, povećala kamatne stope prvi put nakon 2023. godine, nakon što je rat u Iranu izazvao ogroman skok cijena nafte i plina zbog blokade Hormuškog tjesnaca za tankere iz Zaljeva.

Stefan Gerlach, glavni ekonomist banke EFG u Zurichu i bivši zamjenik guvernera irske centralne banke, izjavio je da ovo povećanje treba posmatrati kao osiguravajući potez za jačanje kredibiliteta ECB-a u borbi protiv inflacije, a ne kao početak agresivnog ciklusa zatezanja monetarne politike.

Time je ECB postala prva velika svjetska centralna banka koja je podigla troškove zaduživanja kao odgovor na energetski šok izazvan američko-izraelskim ratom protiv Irana.

Ova odluka dolazi u trenutku kada učesnici na tržištu vide sve veće šanse da će i Federalne rezerve (Fed) kasnije ove godine povećati kamatne stope zbog pritiska na cijene.

Podaci objavljeni u četvrtak pokazali su da su veleprodajne cijene u SAD-u u maju naglo porasle, ostvarivši najveći dvanaestomjesečni rast u više od tri godine od 6,5 posto.

Na mjesečnom nivou, cijene su porasle za 1,1 posto, što je bilo iznad tržišnih očekivanja.

Na azijskim berzama, tokijski indeks je blago porastao, dok su šangajski i hongkonški indeksi zabilježili pad.

Investitori se također pripremaju za debitovanje SpaceX-a Elona Muska na berzi, koje bi trebalo da bude najveće u istoriji kada dionice počnu da se trguju u petak.

Susannah Streeter, glavna strategica investicija u Wealth Club-u, istakla je da bi snažniji i trajniji debi mogao povećati povjerenje u tehnološke kompanije s visokim rastom, ali bi razočaravajući start mogao izazvati novi talas realizacije profita u tom sektoru nakon velikih dobitaka od početka godine.