Dubravka Šuica, evropska komesarka za Mediteran, istakla je da Turska predstavlja ključnog partnera za Evropsku uniju, a njen položaj na spoju Evrope, Azije i Bliskog istoka omogućava važnu regionalnu povezanost.

U pisanoj izjavi za Anadolu nakon posjete Ankari, Šuica je objasnila da je njeno imenovanje za prvog evropskog komesara za Mediteran znak ambicije EU da ojača partnerstva i usvoji fokusiraniji pristup regiji, uključujući i Zaljev.

Prema njenim riječima, jačanje mediteranskog partnerstva strateški je imperativ za Evropu jer se zajednička sigurnost i prosperitet mogu graditi samo udruženim snagama.

Šuica je podsjetila da je Evropska komisija pokrenula Pakt za Mediteran, koji okuplja EU, države članice i južne partnere u cilju stvaranja Zajedničkog mediteranskog prostora na temelju zajedničkih prioriteta.

Njen mandat, kako je navela, usmjeren je na ljude i razvija partnerstva zasnovana na vrijednostima i dijalogu, uz podršku dobrom upravljanju i uzajamnim interesima.

Šuica je istakla da EU jača veze sa zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike kroz strateške sporazume, dok istovremeno radi na partnerstvima s državama Zaljeva.

Naglašavajući važnost Turske, Šuica je poručila da je Turska ključni partner za EU te da jače partnerstvo, zasnovano na povjerenju, donosi korist objema stranama.

Ona je dodala da Turska ima značajnu ulogu na Bliskom istoku i da je potrebno produbiti saradnju kako bi se osigurala stabilnost u nemirnoj regiji.

Tokom posjete, kako je rekla, razgovori su obuhvatili razvoj u Zaljevu, tenzije s Iranom, te situaciju u Siriji i Gazi.

Šuica je spomenula i trostranu saradnju u okviru Pakta za Mediteran, navodeći da bi Turska mogla učestvovati u inicijativama vezanim za ekonomiju, povezanost i energiju.

Prema njenim riječima, geostrateški položaj Turske na raskrsnici Evrope, Azije i Bliskog istoka čini je važnim partnerom za povezivanje.

Podsjetila je na podršku EU jačanju transportnih veza, posebno željezničke linije Halkali – Kapikule koja povezuje Istanbul s granicom EU, što je, kako je opisala, najveći pojedinačni grant u okviru vanjskog finansiranja EU i ključni dio širih regionalnih koridora.

Šuica je naglasila i ulogu Turske u Transkaspijskom transportnom koridoru, koji povezuje EU, Južni Kavkaz i Centralnu Aziju, kao i učešće u Iračkom razvojnom putu.

„Povezivanje nije samo jedan koridor, već mreža“, poručila je, dodajući da saradnju treba produbiti kroz okvire poput Strategije za Crno more, s akcentom na sigurnu, otpornu i održivu povezanost.

Šuica je objasnila da Pakt za Mediteran uključuje glavne inicijative za klimatsku otpornost i energetsku tranziciju, posebno Transmediteransku inicijativu za obnovljivu energiju i čiste tehnologije (T-MED).

Ova inicijativa, prema njenim riječima, podržat će ulaganja u čistu energiju, otvaranje radnih mjesta za mlade i trgovinske mogućnosti, te doprinijeti klimatskim ciljevima.

Također, cilj joj je integracija tržišta električne energije kroz saradnju mediteranskih operatera i regulatora.

Šuica je istakla i Partnerstvo za plavi Mediteran, koje podržava održivu akvakulturu, otpornost obala i cirkularnu ekonomiju.

Šuica je naglasila da su zajednički napori EU dali rezultate, te da je broj ilegalnih prelazaka granica na istočnomediteranskoj ruti smanjen za 27 posto u 2025. godini, što nastavlja trend pada.

„Usko sarađujemo s turskim vlastima na pitanjima migracija u okviru Izjave EU – Turska iz 2016. koja i dalje dobro funkcionira. Izazovi su zajednički i odgovori moraju biti koordinirani, posebno sada dok rat pustoši regiju“, kazala je.

„Za sada ne bilježimo velika kretanja ljudi, ali je važno nastaviti saradnju na mjerama pripravnosti“, dodala je Šuica.

Govoreći o činjenici da je Palestina jedna od strana u Paktu za Mediteran, Šuica je ponovila posvećenost EU sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru zasnovanom na rješenju o dvije države, gdje Izrael i Palestina koegzistiraju unutar sigurnih granica.

„Stoga radimo s međunarodnim partnerima, uključujući Tursku, na oživljavanju političkog procesa“, rekla je.

Što se tiče Gaze i Zapadne obale, istakla je mjere koje je najavila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije 2025, dodajući da se o njima raspravlja u Vijeću EU.

„Nastavljamo diplomatski angažman s Izraelom da bismo postigli poboljšanja na terenu, uključujući isplatu zadržanih poreskih prihoda Palestinskoj upravi, registraciju međunarodnih NVO i pristup humanitarne pomoći Gazi. Dijalog o ovim temama ostaje ključan za EU i regiju“, zaključila je Šuica.