Nova studija objavljena u uglednom časopisu Nature Geoscience donosi zabrinjavajuće prognoze za budućnost naše planete. Koristeći napredne modele koji uključuju klimatske i biogeohemijske faktore, istraživači su izračunali da će atmosferski kisik ostati iznad jedan posto današnjeg nivoa još otprilike 1,08 milijardi godina.

Nakon tog perioda, očekuje se nagli pad koncentracije kisika, što bi Zemlju vratilo u stanje iz davne prošlosti kada su dominirali jednostavni organizmi. Postepeno povećanje Sunčevog sjaja smanjit će količinu ugljičnog dioksida u atmosferi, a nedostatak CO₂ direktno će ugroziti fotosintezu – proces kojim biljke, alge i cijanobakterije stvaraju kisik.

Kada fotosinteza više ne bude u stanju održavati dovoljne nivoe kisika, nastupit će drastične promjene u atmosferi. Prema predviđanjima naučnika, pad neće biti postepen već iznenadan, što bi označilo kraj uslova pogodnih za složene oblike života kakve danas poznajemo.

U takvom okruženju životinje, kopnene biljke i većina današnje biosfere ne bi mogle opstati. Zemlja bi se vratila u stanje slično onom prije milijardi godina, kada je život bio ograničen uglavnom na jednostavne mikroorganizme prilagođene uslovima s malo ili bez kisika.

Studija se bavi i fenomenom poznatim kao vlažni staklenik, scenarijem u kojem veliki porast temperatura izaziva masovno isparavanje površinske vode. Prema projekcijama, pad kisika mogao bi nastupiti i prije potpunog gubitka okeana.

Ipak, naučnici ističu da ovo nije neposredna prijetnja čovječanstvu. Riječ je o vremenskoj skali od milijardu godina, što je period daleko izvan bilo kakvog ljudskog planiranja.

Ovo istraživanje ima važnost i za potragu za životom na drugim planetama. Kisik se dugo smatrao jednim od ključnih pokazatelja nastanjivosti, ali nova saznanja ukazuju na to da planete s malo kisika ipak mogu imati oblike života zasnovane na drugačijim hemijskim procesima.