Zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi u idućih pola godine do godinu dana izazvati novi globalni skok cijena hrane, upozorava Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Sukobi na Bliskom istoku sve više ugrožavaju svjetske lance opskrbe, a FAO ističe da bi problemi u transportu energenata i đubriva mogli pokrenuti domino-efekat koji će se odraziti na police širom planete.

Prema FAO-ovim procjenama, posljedice neće ostati ograničene samo na energetsko tržište. Kriza bi mogla zahvatiti sektor đubriva, zatim poljoprivrednu proizvodnju, da bi na kraju udarila na džepove potrošača kroz rast cijena namirnica.

Glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero upozorio je da države moraju hitno razmišljati o jačanju otpornosti svojih ekonomija na ovakav šok kako bi umanjile moguće posljedice.

Hormuški tjesnac predstavlja jedan od ključnih svjetskih trgovačkih koridora kroz koji prolazi značajan dio globalne trgovine energentima i sirovinama. Svaki ozbiljniji prekid ili poremećaj u prometu odmah podiže troškove energije, a samim tim i poljoprivredne inpute.

FAO navodi da bi se kriza mogla odvijati u nekoliko faza: prvo rast cijena energije, zatim poskupljenje đubriva i sjemena, potom pad prinosa, rast cijena poljoprivrednih proizvoda i na kraju snažna inflacija hrane.

Prvi znaci ovog trenda već su primjetni. FAO-ov indeks cijena hrane porastao je u aprilu treći mjesec zaredom, uglavnom zbog viših energetskih troškova i poremećaja izazvanih sukobima na Bliskom istoku, prenosi Politico.

Najveća opasnost prijeti siromašnijim državama Azije, Afrike i Latinske Amerike koje zavise od uvoza dušičnih đubriva s Bliskog istoka, pri čemu veliki dio njihovog stanovništva već sada većinu prihoda troši na hranu.

Upozorenje FAO-a stiže u vrijeme kada Evropska komisija radi na novoj strategiji za đubriva i sigurnost snabdijevanja hranom. Bruxelles se zasad usredsredio na dugoročne mjere poput reciklaže poljoprivrednog otpada i stajnjaka, ali izbjegava brze poteze koji bi momentalno olakšali položaj evropskih farmera, poput ukidanja carina na ruska i bjeloruska đubriva ili privremenog smanjenja poreza na ugljik.

FAO stoga poziva vlade da hitno obezbijede alternativne trgovačke rute, izbjegnu zabrane izvoza hrane i zaštite humanitarne lance snabdijevanja kako bi spriječile novu globalnu prehrambenu krizu.