Pripadnici generacije milenijalaca, koji danas broje između 28 i 43 godine, suočavaju se s izraženijim finansijskim pritiscima u odnosu na starije generacije, istovremeno pokazujući najveću zaokupljenost novcem i statusnim simbolima. Istraživanje kompanije Wells Fargo otkriva da više od polovine imućnih milenijalaca osjeća ozbiljne posljedice rasta troškova života, dok čak 59 odsto njih smatra ključnim da pred drugima ostave utisak finansijske uspješnosti.

Psiholozi ovaj fenomen opisuju kao „novčanu dismorfiju” – stanje u kojem ljudi toliko opsjednuto teže bogatstvu da gube dodir sa realnim stanjem sopstvenih finansija. Studija se posebno fokusira na milenijalce sa visokim primanjima, koji zarađuju najmanje oko 230.000 eura godišnje, što ukazuje da potreba za prividom bogatstva nije rezervisana samo za one s manjim budžetima.

Više od 40 odsto od otprilike hiljadu ispitanika istaklo je važnost vidljivih znakova bogatstva – bilo kroz skup automobil, odjeću ili nekretninu. U poređenju s tim, samo 21 odsto pripadnika generacije X, osam odsto bejbi-bumera i sedam odsto takozvane tihe generacije (rođeni prije 1945) smatra da je bitno biti prepoznatljivo bogat.

Direktorica savjetovanja u Wells Fargu Emily Irwin napominje da imućni milenijalci mnogo rade i ostvaruju finansijski uspjeh, ali se bore s javnom slikom koju žele prikazati. Kao rezultat, raste trend u kojem taj željeni imidž često ne odražava stvarno finansijsko stanje, a za neke bi mogao važiti moto „foliraj uspjeh dok ne uspiješ”.

Društvene mreže značajno podstiču potrošnju – nacionalni prosjek duga na kreditnim karticama u SAD-u tokom četvrtog kvartala 2023. iznosio je oko 6.300 eura, a milenijalci su ta generacija koja se najviše bori s neplaćenim obavezama. S obzirom na lakoću kojom reklame i suptilne poruke influensera utječu na njih, pretjerana potrošnja i nije iznenađenje.

Izvršni potpredsjednik First Foundation Bank Christopher Naghibi objašnjava da živimo u hiperseksualiziranom, vizuelno orijentisanom društvu uklopljenom u beskonačno skrolovanje. „Beskrajne slike i videozapisi nižu se jedan za drugim, a ljudska priroda želi biti jednako lijepa, putovati i biti bogata”, kaže on.

Gotovo trećina milenijalaca kupuje stvari koje ne mogu priuštiti kako bi impresionirali druge ili se uklopili u određeni stil života, dok druga trećina priznaje da laže ili pretjeruje o svojim finansijama radi održavanja ugleda. Profesor ekonomije na Case Western Reserve University Jonathan Ernest ističe da su milenijalci kao prva internet generacija suočeni s potrebom da se usklade sa širim nivoima potrošnje, koje diktiraju influenseri, te da osjećaju veću korist od luksuznih predmeta jer žele divljenje ne samo vršnjaka već i porodice i pratilaca na mrežama.

Stručnjaci upozoravaju na začarani krug u kojem većina nerado govori o stvarnoj situaciji, stvarajući utisak da „živi svoj najbolji život”. Irwin poziva milenijalce da izbjegavaju impulsivne kupovine i razmisle o dugoročnom finansijskom planiranju, dok se analitičari slažu da, uprkos visokom stepenu obrazovanja, ova generacija često zanemaruje dugoročne troškove i bira život u trenutku.