Općinski sud u Zenici zakazao je ročište za 25. juni u podne, kada će biti poznato hoće li Nova Željezara Zenica otići u stečaj ili će dobiti priliku za oporavak. Tog dana biće predstavljena cjelokupna finansijska slika s tačnim odnosom imovine i dugovanja. Iz suda su potvrdili da Federalno ministarstvo energije dva puta – 28. maja i 17. juna – podnijelo zahtjeve za odgodu, ali da samo ročište nije prolongirano.

Sudbina zeničke privrede ostaje neizvjesna nakon 25. juna: da li će pokrenut stečaj ili će Vlada Federacije kroz vanrednu upravu uspjeti oživjeti proizvodnju? Zakon koji je prošao oba doma Federalnog parlamenta imao je za cilj spriječiti stečaj. Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić istakao je kako je uloga Energoinvesta kao domaće kompanije bila ključna za stvaranje okvira za preuzimanje, stabilizaciju i ponovno pokretanje, a ne neodgovorno spašavanje privatnog kapitala.

Očuvanje imovine, restrukturiranje i ponovno pokretanje proizvodnje glavni su zadaci vanredne upravnice Sene Šaranović, koju je imenovala Vlada Federacije. Međutim, njeno imenovanje mora potvrditi Općinski sud u Zenici. Moguća su dva scenarija: ako sudija prihvati plan, Šaranović bi mogla preuzeti dužnost odmah nakon 25. juna; ako sud otvori stečaj, njen angažman bio bi blokiran u korist privremenog stečajnog upravitelja.

Radnici se nadaju da do ročišta o otvaranju stečaja uopće neće doći, očekujući proglašenje novog upravnika i novi početak. Predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica Rašid Fetić vjeruje da bi, ako sve bude išlo po planu, proizvodnja čelika mogla biti nastavljena već od septembra. Istakao je da je najveće ulaganje nabavka koksa i rude, a da bi nakon narudžbe trebalo između 40 i 60 dana za pokretanje.

Porezni dug Željezare premašuje stotine miliona konvertibilnih maraka. Porezna uprava Federacije utvrdila je sumnje na utaju poreza i teške nepravilnosti, te je predmet proslijeđen tužilaštvima. Upravi su ograničena prava raspolaganja imovinom. Fetić tvrdi da je postojala namjera da Željezara nestane.

Ekonomista Igor Gavran upozorava da bi propast Željezare ostavila Federaciju bez bazne proizvodnje željeza, osudivši mnoge sektore na uvoz i rast cijena. Kritikuje i način spašavanja, smatrajući da se pokušalo prekopirati rješenje iz Hrvatske za slučaj Agrokor, bez konkretnih sredstava i ljudi. Gavran pita šta Vlada Federacije zapravo namjerava, budući da se samo verbalno najavljuje pokretanje proizvodnje i spasavanje, a imenovana je samo jedna osoba.

Ulog u zeničkoj sudnici više nije samo sudbina jedne fabrike, već i ekonomske stabilnosti cijele Federacije. Plan Vlade da zakonom izbjegne stečaj sada je na najtežem ispitu.