Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt u opširnom razgovoru iznio je svoju ocjenu o stanju u zemlji, ističući da europski put zahtijeva veći angažman lokalnih političara, ali i više razumijevanja od strane Europske unije.

Schmidt je naglasio kako se situacija u BiH ne može porediti s integracijom drugih zemalja, poput Litve, te je izrazio podršku idejama Alexandera Schallenberga i Antonija Tajanija da se proces ipak pokrene. “Na Solunskoj konferenciji 2003. godine, EU je obećala integraciju zapadnog Balkana. Međutim, 23 godine kasnije vidimo da je malo toga ostvareno,” rekao je Schmidt.

Blokade i državna imovina

Komentirajući višemjesečni zastoj u radu Doma naroda, visoki predstavnik je upozorio da političari “nisu plaćeni da ne čine ništa” i pozvao na hitno donošenje odluka. Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine, koje, prema njegovim riječima, koči milijarde investicija.

“BiH je jedina država bivše Jugoslavije koja nije riješila pitanje sukcesije imovine na državnoj razini. Potreban je državni zakon kojim bi se imovina raspodijelila između entiteta, kantona i općina,” istakao je Schmidt. On je izrazio želju da rješenje pronađu domaći političari, priznavši da trenutna zabrana raspolaganja državnom imovinom nanosi ekonomsku štetu.

Bonske ovlasti i budućnost

Na pitanje o mogućem korištenju bonskih ovlasti za rješavanje Izbornog zakona, Schmidt je izrazio rezerve. “Volio bih da ne moram doći u situaciju koristiti bonske ovlasti za ovo pitanje,” rekao je, dodajući da Europska pravila zahtijevaju poštivanje presuda, uključujući i presudu Sejdić-Finci.

Prema njegovim riječima, uloga bonskih ovlasti će se smanjivati kako bude napredovao proces europske integracije. “Smatram da ljudi u ovoj divnoj državi mogu i znaju da trebaju sami donositi odluke,” zaključio je Schmidt, ističući da BiH nedostaje veća kontrola građana nad političarima i jačanje integriteta izbornog procesa.