Rak debelog crijeva jedan je od vodećih uzroka smrti od malignih bolesti, a naučnici sve više istražuju povezanost ishrane s porastom ove bolesti. Broj oboljelih među osobama mlađim od 50 godina u stalnom je porastu već decenijama, što se pripisuje uticaju savremenog zapadnog načina ishrane. Pozitivna vijest je da se mnogi slučajevi raka crijeva mogu spriječiti promjenom prehrambenih navika i životnog stila, pa je svakodnevni izbor hrane od izuzetne važnosti.

1. Prerađeno meso i suhomesnati proizvodi

Viršle, salama, parizer i slanina spadaju u namirnice koje se najčešće dovode u vezu s povećanim rizikom. Iako se i neki drugi mesni proizvodi tehnički mogu smatrati prerađenim zbog načina obrade i konzerviranja, najviše dokaza o povezanosti s rizikom odnosi se upravo na suhomesnate proizvode. Stručnjaci smatraju da je problem u određenim konzervansima i jedinjenjima koja nastaju tokom obrade i pripreme, a koja mogu oštetiti ćelije probavnog sistema. Kada se meso konzervira nitratima ili nitritima, tijelo može proizvesti spojeve potencijalno štetne za crevnu sluznicu. Također, metode kuvanja na visokim temperaturama, poput roštiljanja ili prženja, mogu stvoriti dodatne štetne tvari. Poruka stručnjaka nije da se ove namirnice potpuno izbjegavaju, već da se konzumiraju umjereno. Preporučuje se povremeno uživanje u prerađenom mesu, dok bi redovni izvori proteina trebali biti živina, riba, mahunarke ili jaja.

2. Ultra-prerađena hrana

U ultra-prerađenu hranu spadaju pakirani kolačići, krekeri, zamrznuti gotovi obroci, zaslađene žitarice, čips i brza hrana. Riječ je o industrijski obrađenim proizvodima koji često sadrže brojne aditive, dodane šećere, soli i masti. Stručnjaci ističu da nisu sve ultra-prerađene namirnice podjednako problematične, ali ishrana u kojoj dominiraju takvi proizvodi može biti povezana s nepovoljnim zdravstvenim ishodima. Naglašava se potreba za dodatnim istraživanjima kako bi se preciznije utvrdilo koje vrste ovih proizvoda nose najveći rizik. Preporučuje se čitanje deklaracija i odabir proizvoda s manje dodatog šećera, soli i aditiva, te što češće davanje prednosti integralnim i minimalno obrađenim namirnicama.

3. Hrana s visokim sadržajem dodatog šećera

Pakovani slatkiši, zaslađene žitarice, aromatizirani jogurti, energetske pločice, umaci i slični proizvodi bogati dodatim šećerom mogu negativno utjecati na zdravlje crijeva. Istraživanja ne pokazuju da šećer direktno izaziva rak, ali veći unos dodatog šećera, posebno iz zaslađenih pića, povezan je s povećanim rizikom. To se posebno odnosi na mlađe odrasle osobe. Prekomjerni unos šećera može narušiti crevnu barijeru i mikrobiom, što dovodi do pojačane upale u tijelu. Također može doprinijeti povećanju tjelesne težine i lošoj regulaciji šećera u krvi, što se smatra dodatnim faktorima rizika. Stručnjaci preporučuju ograničavanje zaslađenih pića i smanjenje dodatog šećera, uz naglasak na ishranu bogatu vlaknima.

4. Rafinisane žitarice

Bijeli hljeb, bijela riža, bijela tjestenina i slični proizvodi od rafinisanih žitarica nisu nužno štetni, ali sadrže znatno manje vlakana, vitamina i minerala od integralnih žitarica. Vlakna imaju važnu zaštitnu ulogu jer pomažu pravilnom varenju, skraćuju vrijeme koje potencijalno štetne materije ostaju u crevima i hrane korisne crevne bakterije. Pritom stvaraju jedinjenja koja djeluju antiinflamatorno. Preporučuje se postepeni prelazak na integralne žitarice poput integralnog hljeba, smeđe riže, ovsa, kvinoje ili spelte, ili kombinacija ovih sa rafinisanim vrstama.

5. Crveno meso

Crveno meso obuhvata govedinu, svinjetinu, jagnjetinu i teletinu. Veći unos crvenog mesa povezan je s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, iako rezultati istraživanja nisu uvijek potpuno dosljedni. Smatra se da rizik djelimično potiče od jedinjenja koja se prirodno javljaju u mesu, kao i onih koja nastaju prilikom kuhanja na visokoj temperaturi, roštiljanja ili dimljenja. Preporučuje se ograničavanje unosa crvenog mesa na nekoliko porcija sedmično i češće biranje biljnih izvora proteina poput mahunarki, tofua ili sočiva.

Dodatni savjeti za smanjenje rizika

Ishrana nije jedini faktor, ali igra važnu ulogu u prevenciji. Kombinacija zdravih prehrambenih navika i načina života može značajno smanjiti rizik. Preporučuje se redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave težine, ishrana bogata povrćem, voćem i vlaknima te ograničavanje konzumacije alkohola. Naglašava se i značaj redovnih preventivnih pregleda jer se promjene u crevima mogu otkriti i liječiti u ranoj fazi.

Šta je najvažnije zapamtiti?

Namirnice koje se najčešće povezuju s povećanim rizikom od raka debelog crijeva imaju zajedničke karakteristike: često su siromašne vlaknima, podstiču upalne procese i narušavaju ravnotežu crevne mikrobiote. S druge strane, ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama, mahunarkama i zdravim mastima povezana je s boljim zdravljem digestivnog sistema. Važno je naglasiti da nijedna pojedinačna namirnica ne određuje rizik, već cjelokupni način ishrane tokom dužeg vremenskog perioda.