Unapređenje pčelarstva

Jedinstvene oznake za košnice u TK: Kupci dobijaju bolju kontrolu porijekla

Jedinstvene oznake za košnice u TK: Kupci dobijaju bolju kontrolu porijekla

prije 3 sata
Pčelar u žutom zaštitnom odijelu s dimilicom u ruci pregledava košnice.
Pčelar u žutom zaštitnom odijelu s dimilicom u ruci pregledava košnice.
Podijeli vijest:

Tuzlanski kanton pokreće sistem obilježavanja košnica jedinstvenim identifikacionim brojevima, uz novu bazu podataka pčelara i alat za provjeru domaćeg meda.

U okviru projekta Saveza pčelara TK uskoro počinje postavljanje pločica s jedinstvenim brojem na svaku košnicu, čime se želi unaprijediti praćenje proizvodnje i ojačati povjerenje potrošača u lokalne proizvode.

Predsjednik Saveza Senad Hodžić izjavio je za Agroklub da su numerisane pločice već u izradi, a njihova distribucija pčelarima planirana je kroz lokalna udruženja tokom sljedeće sedmice.

“Svaka košnica dobit će pločicu s posebnim brojem koji će biti zakućan na nju”, kazao je Hodžić.

Nova evidencija pčelinjeg fonda

Prema Hodžićevim riječima, označavanje olakšava inspekcijske kontrole jer će nadležni moći odmah utvrditi tačan broj košnica na terenu, što smanjuje mogućnost zloupotreba i duplih prijava.

Prema podacima Saveza, u 2025. godini na području TK registrovano je 38.900 košnica, no stvarni broj se procjenjuje na oko 44.000.

“Smatramo da na kantonu ima oko 44 hiljade košnica jer postoje oni koji nisu prijavljeni za poticaje niti su u sistemu, a drže pet do deset košnica”, istakao je Hodžić.

Istovremeno, završena je i jedinstvena baza podataka svih pčelara s područja Tuzlanskog kantona.

“Svi pčelari su u bazi na jednom mjestu. Tu se nalaze informacije o tome gdje pčelare, gdje sele pčele, koliko proizvode meda, matica i drugih pčelinjih proizvoda”, pojasnio je.

Kupcima uskoro vodič za prepoznavanje kvalitetnog meda

Osim toga, Savez priprema priručnik za potrošače pčelinjih proizvoda u Tuzlanskom kantonu, koji će sadržavati osnovne informacije o medu i ostalim pčelarskim proizvodima.

“Priručnik će imati 15 do 20 stranica i sadržavat će upute kako prepoznati pravi med, kako ga koristiti, čuvati i slično”, rekao je Hodžić.

Planirano je i povezivanje baze pčelara s internet stranicom putem bar-koda, što će kupcima omogućiti jednostavan pristup registriranim proizvođačima, njihovoj ponudi, cijenama i kontakt informacijama.

“Potrošač će moći odabrati pčelara, vidjeti šta proizvodi, po kojim cijenama i kako je dostupan za kupovinu. Sve bi trebalo biti gotovo do kraja godine”, dodao je.

Vremenske prilike obilježile početak sezone

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Hodžić je naglasio da su kasni mrazevi i snježne padavine nanijeli štetu voćnim kulturama, a česte kiše dodatno su otežale bagremovu pašu.

Najbolje rezultate ostvarili su pčelari koji su na vrijeme pripremili pčelinja društva i preselili ih na područja s povoljnijim uvjetima za ispašu.

“Ko je vodio pčele u Posavinu i Podrinje imao je srednje dobru pašu. Tuzla nije imala bagrema, ali neke lokacije poput Gračanice, okoline Doboja, Teočaka i Sapne dale su određene prinose”, istakao je.

Na tržištu Tuzlanskog kantona kilogram meda trenutno se prodaje po cijenama između 20 i 30 KM, dok je bagremov med uglavnom dostupan za oko 25 KM po kilogramu.

   Tagovi