Prema časopisu Health, ohrabrujuće je što naučnici procjenjuju da se čak 41 posto slučajeva može izbjeći ili pomjeriti ukoliko se promijene određeni životni obrasci.

Tokom sna naš mozak provodi proces detoksikacije, uklanjajući štetne proteine povezane s Alzheimerovom bolešću. Ukoliko se san često prekida, ti proteini se mogu nagomilati i povećati rizik.

Studije upozoravaju da hronični manjak sna u srednjim godinama slabi krvno-moždanu barijeru, koja inače djeluje kao filter protiv opasnih tvari, čime se povećava vjerovatnoća demencije.

Naučnica Heather Snyder ističe da kvalitetan noćni odmor smanjuje šanse za obolijevanje od demencije. Iako potrebe variraju, odraslim osobama se savjetuje najmanje sedam sati sna svake noći.

Redovna tjelesna aktivnost smatra se jednim od najefikasnijih načina da se mozak zaštiti od propadanja.

U kliničkom istraživanju iz 2025. godine, starije osobe s povećanim rizikom od kognitivnog opadanja slijedile su strukturirani program koji je uključivao fizičke vježbe, MIND dijetu, vježbe za pamćenje i redovne zdravstvene provjere.

Rezultati su pokazali da su učesnici nakon programa na kognitivnim testovima postigli rezultate kao osobe gotovo dvije godine mlađe, izjavila je Snyder.

Američki centar za kontrolu bolesti (CDC) pušenje svrstava u faktore rizika za Alzheimerovu bolest. Ostavljanje cigareta istovremeno smanjuje opasnost od moždanog udara i hipertenzije, koji mogu ubrzati pojavu demencije.

Potpuno odricanje od duhana jedan je od najboljih poteza za očuvanje moždane funkcije.

Pretjerana konzumacija alkohola s vremenom dovodi do smanjenja mozga i povećava izglede za demenciju. CDC prekomjerno opijanje navodi kao još jedan faktor rizika za Alzheimerovu bolest.

Snyder naglašava da je smanjenje unosa alkohola ključan dio zdravog stila. Ukoliko konzumirate piće, umjerenost predstavlja dobar prvi korak.

Ishrana direktno utječe na zdravlje mozga. Namirnice s puno šećera, nezdravih masti i aditiva mogu dugoročno potaknuti upalne procese koji su povezani s povećanim rizikom od demencije.

Studije potvrđuju da prehrambeni obrasci poput MIND dijete mogu umanjiti rizik od Alzheimerove bolesti. Snyder preporučuje ovu dijetu kao jednu od osnovnih zdravih navika za mozak.

MIND dijeta podrazumijeva povećan unos zelenog povrća, bobičastog voća, orašastih plodova, integralnih žitarica, ribe i maslinovog ulja, dok istovremeno smanjuje konzumaciju crvenog mesa, maslaca i slatkiša.

Hronične tegobe poput povišenog krvnog pritiska u srednjim godinama nose 20 do 40 posto veći rizik od demencije u kasnijem periodu. CDC također ističe dijabetes, pretilost i depresiju kao čimbenike koji povećavaju mogućnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti.

Snyder savjetuje redovno praćenje krvnog pritiska, nivoa šećera, tjelesne mase i nivoa stresa. Naučna istraživanja povezuju dugotrajni stres s višom stopom demencije.

Korisne tehnike uključuju meditaciju, jogu, vježbe disanja, redovnu fizičku aktivnost, a po potrebi i savjetovanje sa stručnjakom za mentalno zdravlje.

Kada mozak ulaže dodatni napor da obradi zvuk, preostaje mu manje kapaciteta za pamćenje i razmišljanje. Istraživački pregled iz 2024. godine ocijenio je gubitak sluha kao vodeći promjenjivi faktor rizika za demenciju.

Ukoliko primijetite bilo kakve promjene u sluhu, preporučuje se da provjerite stanje. Liječenje slušnih poteškoća, uključujući korištenje slušnih aparata, jedna je od navika koje Snyder savjetuje za očuvanje mozga.