Nekoliko članica NATO-a s istočnog krila izrazilo je bojazan da bi Rusija u bliskoj budućnosti mogla izvesti ograničene provokacije usmjerene na baltičke zemlje ili Poljsku kako bi provjerila spremnost i solidarnost zapadnog saveza.

Latvijska obavještajna služba tvrdi da posjeduje podatke koji upućuju na potencijalne ruske aktivnosti protiv baltičkih država ili Poljske, ističući da se ne očekuje velika vojna ofanziva. Slična upozorenja stigla su i od zvaničnika iz drugih zemalja Alijanse, koji navode da Moskva razmatra poteze kojima bi testirala reakciju NATO-a.

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je sigurnosnu situaciju izuzetno nestabilnom i najavio mogućnost različitih vidova eskalacije u narednim sedmicama i mjesecima.

Prema procjenama latvijske obavještajne službe, Rusija trenutno nema kapaciteta za otvaranje novog velikog fronta, ali bi mogla koristiti hibridne metode poput napada dronovima, raketnih udara ili drugih provokacija kako bi poručila Zapadu da smanji podršku Ukrajini.

Stručnjak za Rusiju Keir Giles iz instituta Chatham House smatra da će Moskva, ukoliko ne ostvari napredak na bojnom polju u Ukrajini, pokušati promijeniti tok sukoba drugim vidovima eskalacije.

Ova upozorenja dolaze u vrijeme dok Ukrajina pojačava napade bespilotnim letjelicama na ciljeve duboko u Rusiji, uključujući oblasti blizu Moskve i Sankt Peterburga. Zapadni izvori upozoravaju da bi Kremlj, pod sve većim pritiskom, mogao uzvratiti akcijama izvan ukrajinskog ratišta.

Od početka rata u Ukrajini zabilježeni su brojni slučajevi sabotaža i sigurnosnih incidenata u evropskim državama, poput navodnih podmetanja požara u pošiljkama i ulaska ruskih dronova u zračni prostor članica NATO-a, što samo povećava zabrinutost od nove eskalacije, prenosi The Guardian.