Vrhovni sud Republike Srpske je 30. aprila presudio da se postupak upisa zemljišta u mjestu Podnovlje, na kojem se grade solarne elektrane, mora ponoviti.

Grad Doboj je ranije tu parcelu upisao kao svoje vlasništvo i prodao je privatnom investitoru koji na njoj realizuje projekat solarnih elektrana.

Radi se o 180 hektara plodne zemlje koju banjalučka kompanija “Etmax” koristi za izgradnju kompleksa sa više od stotinu solarnih panela, a mještani Podnovlja, koji su tu zemlju obrađivali kroz zadrugu, mjesecima se tome protive.

Ovo je prva presuda koja ide u prilog mještanima i zadrugarima, a u slučaj se uključilo i Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, budući da se poljoprivredno zemljište smatra državnom imovinom i ne može biti predmet prodaje.

Grad Doboj je na sebe upisao zemljište koje je pripadalo Poljoprivrednoj zadruzi Podnovlje, nakon čega je Zadruga zatražila od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIPP) da se postupak obnovi, jer nisu bili uključeni u proces.

RUGIPP je dva puta odbio zahtjev za ponavljanje postupka, pa se Zadruga obratila Okružnom sudu u Doboju, koji je njihov tužbeni zahtjev odbacio.

Vrhovni sud RS je svojom odlukom od 30. aprila ukinuo presudu Okružnog suda i predmet vratio na početak.

Advokat Zadruge Nebojša Milanović istakao je da je ova presuda prvi korak u dokazivanju da zemljište pripada Zadruzi i da je nezakonito oduzeto, te da sada imaju priliku zaštititi svoja prava, uz dokumentaciju iz katastra koja Zadrugu vodi kao posjednika.

Pravobranilaštvo BiH je 27. aprila potvrdilo da je formiralo predmet radi zaštite državne imovine u Podnovlju, ali su istakli da iz entiteta RS još uvijek nisu dostavljeni svi traženi podaci.

Tužilaštvo BiH je također formiralo predmet povodom navoda o uzurpaciji državnog zemljišta, koji je trenutno u fazi analize.

Grad Doboj nije odgovorio na pitanja o tome kako je zemljište prešlo u gradsko vlasništvo i potom prodato, dok iz kompanije “Etmax” nisu stigli odgovori o uslovima sticanja prava korištenja.

Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda BiH, poljoprivredno zemljište je državna imovina kojom gradovi i entiteti ne mogu samostalno raspolagati.

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) ranije je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog načina raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na životnu sredinu u ovom slučaju.

Aarhus centar iz Sarajeva podnio je tužbu protiv lokalnih vlasti u Doboju zbog netransparentnosti projekta, upozoravajući da se projekti obnovljivih izvora energije ne mogu realizovati bez jasnog zakonskog okvira, posebno na spornom zemljištu i u naseljenim područjima.