Modernizacija istorijske Hejaz željeznice i njeno produženje do Omana predstavlja novi globalni trgovački put koji bi zaobišao Hormuški moreuz, saopćio je turski ministar transporta i infrastrukture.

Abdulkadir Uraloglu je tokom razgovora sa redakcijom Anadolu kazao kako je namjera da se ova istorijska linija revitalizira i za potrebe turizma i za savremeni transport.

Prva faza predviđa spajanje Turske sa Halepom, uz korištenje postojeće infrastrukture Halep – Damask – Jordan, dok se istovremeno vode razgovori sa Saudijskom Arabijom, pojasnio je ministar.

Krajnji cilj je izvesti prugu do Omana i izaći na okean, čime bi se dobila strateška alternativa Hormuškom tjesnacu, dodao je Uraloglu.

Kada je riječ o projektu Razvojnog puta dugačkog 1.200 kilometara koji povezuje irački zaljev Basra sa turskom granicom, Uraloglu je potvrdio da je faza projektovanja privedena kraju.

Ovaj ogromni koridor, koji obuhvata autoputeve, željeznice, energetsku i komunikacionu mrežu, biće realiziran putem međunarodnog finansiranja u partnerstvu sa UAE, Katarom, Irakom i Turskom.

Ministar je istakao da projekat zahtijeva mirniju regionalnu situaciju prije početka gradnje.

Što se tiče koridora Zangezur, strateškog dijela Srednjeg koridora, ministar je naveo da je tender za dionicu Kars – Igdir – Aralik – Dilucu dužine 224 kilometra na turskoj strani završen te da su radovi otpočeli.

Kako su radovi na azerbejdžanskoj strani pri kraju, Ministarstvo prati proces prolaska kroz teritoriju Jermenije kako bi se osigurala kraća veza sa turskim svijetom i Centralnom Azijom.

Govoreći o željezničkom tranzitu u Istanbulu, Uraloglu je naglasio da projekat uvođenja željeznice na most “Yavuz Sultan Selim” predstavlja važan iskorak u povećanju teretnog kapaciteta.

Ministar je otkrio da je finansiranje željezničkog projekta obezbijeđeno od šest međunarodnih institucija na čelu sa Svjetskom bankom, uz već potpisane inicijalne ugovore.

Uraloglu očekuje raspisivanje tendera u narednim danima i početak gradnje do kraja godine, koristeći kredit od 6,75 milijardi dolara za rješavanje problema kapaciteta teretnih i putničkih kompozicija između Evrope i Azije.