Gubitak netaknutih tropskih šuma u svijetu u 2025. godini značajno je smanjen u odnosu na rekordnu 2024. godinu, pokazuje novi izvještaj organizacije Global Forest Watch. Prema podacima, prošle godine izgubljeno je 4,3 miliona hektara prašume, što predstavlja pad od 36 posto, u najvećoj mjeri zahvaljujući naporima Brazila pod predsjednikom Luiz Inacio Lula da Silvom koji je obećao suzbiti krčenje šuma.

“Ohrabrujuće je vidjeti da, kada problem izgleda ogroman, postoje stvarne intervencije koje djeluju i možemo ih vidjeti u podacima”, izjavila je Elizabeth Goldman, direktorica Global Forest Watcha, koji priprema godišnji izvještaj u saradnji sa Svjetskim institutom za resurse (WRI) i Univerzitetom u Marylandu. Ipak, Goldman je upozorila da zemlje i dalje krče 70 posto više šuma nego što je potrebno kako bi se ispunio globalni cilj iz 2023. godine o zaustavljanju i preokretanju gubitka šuma do 2030. godine. “Postizanje ovog cilja u narednim godinama neće biti lako”, dodala je.

Ekspanzija poljoprivrede i dalje je najveći pokretač krčenja šuma u svijetu, potaknuta uzgojem soje, palminog ulja i drugih kultura u zemljama poput Brazila, Bolivije i Indonezije, te egzistencijalnom poljoprivredom u Demokratskoj Republici Kongo. Dugogodišnje politike ograničile su gubitak starih šuma u Maleziji i Indoneziji, gdje su plantaže palmi historijski vršile pritisak na ekosisteme. Međutim, inicijativa predsjednika Indonezije Prabowo Subiantoa za proširenje programa prehrambenih dobara, koji ima za cilj samodovoljnost u proizvodnji hrane, doprinijela je porastu krčenja šuma u toj zemlji prošle godine. Ekološke organizacije upozoravaju da će prestanak industrijskog sporazuma o zabrani kupovine soje s nedavno posječenih farmi u Amazonskoj prašumi imati sličan efekat u Brazilu u narednim godinama.

Globalni gubitak šuma uključujući i ekosisteme izvan tropa pao je 14 posto prošle godine. Međutim, sve više dokaza ukazuje na to da klimatske promjene povećavaju pritisak na svjetska stabla. Trend je najvidljiviji u Kanadi, koja je prošle godine imala drugu najgoru sezonu požara u istoriji. Količina borealne šume koja je izgorjela u posljednje tri godine otprilike je pet puta veća od prosjeka zabilježenog u prethodnih 20 godina. U tropima, gdje je paljenje požara obično ljudsko, suše lišće pretvara ono što su nekada bili mali požari u ogromne vatrene stihije. Rod Taylor, globalni direktor WRI-ja za šume, izjavio je da iako šume i dalje predstavljaju moćan ugljični ponor koji usporava klimatske promjene, požari i suše na zagrijanoj planeti sve više pretvaraju ove ekosisteme u izvore emisije stakleničkih plinova. “Nalazimo se na oštrici noža”, dodao je.