Opozicione hrvatske stranke pronašle kandidata

Lideri pet opozicionih hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini sastali su se u Mostaru s potencijalnim kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, potvrđeno je iz HDZ-a 1990. Međutim, identitet kandidata nije službeno objavljen, iako se na fotografiji koju je stranka dostavila vidi Zdenko Lučić, bivši lider mladeži HDZ-a BiH i general Hrvatskog vijeća obrane.

Vladajući HDZ BiH za tu dužnost je kandidirao Darijanu Filipović, iza koje stoji jedanaest stranaka okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru BiH. Podršku joj je dao i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

U saopćenju HDZ-a 1990 ne navodi se ime kandidata, ali je uz tekst dostavljena fotografija s leđa na kojoj se vidi Zdenko Lučić. Ispred njega nalaze se knjige čiji je suautor, što je dodatno potaknulo nagađanja o njegovoj mogućoj kandidaturi.

Ko je Zdenko Lučić

Zdenko Lučić, rodom iz Ljubuškog, jedan je od najozbiljnijih potencijalnih kandidata hercegovačke Petorke za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Ako se stranke HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS dogovore, mogao bi ući u utrku protiv kandidatkinje HDZ-a Darijane Filipović i Slavena Kovačevića iz DF-a.

Konačna odluka o kandidatu očekuje se početkom sljedećeg mjeseca.

Lučićev put počinje početkom 1990-ih, kada se kao student prava uključuje u osnivanje HDZ-a BiH i pripreme obrane. Godine 1991. odlazi u Zbor narodne garde kao instruktor specijalnih jedinica, a tokom rata obnaša zapovjedne dužnosti, sudjeluje u operacijama na jugu Hrvatske i u ustrojavanju ključnih struktura HVO-a. Nakon rata radi u sigurnosno-obavještajnom sistemu Hrvatske.

Političku karijeru intenzivira krajem 1990-ih, kada postaje predsjednik Mladeži HDZ-a BiH i ulazi u parlament Federacije BiH. Nakon raskola unutar HDZ-a sudjeluje u osnivanju nove stranke pod vodstvom Miroslava Tuđmana, a politički djeluje i na lokalnom nivou u Hrvatskoj kao vijećnik u Makarskoj.

Uz politiku i sigurnosni sektor, Lučić razvija i akademsku te poslovnu karijeru. Predavao je na Univerzitetu u Mostaru, objavljivao radove iz ekonomije i prava, a u privredi je radio na vodećim pozicijama u bankarstvu, osiguranju i poduzetništvu, uključujući sudjelovanje u projektima restrukturiranja i međunarodne saradnje. Kasnije se bavi savjetovanjem investitora i analizom poslovne klime, o čemu piše i knjigu o korupciji i administrativnim preprekama u Hrvatskoj.

Mnogi osporavaju legitimitet Željka Komšića

Iz HDZ-a 1990 ističu kako će konačna odluka biti donesena u dogovoru svih uključenih stranaka, uz naglasak na zajedničkom nastupu i reformi izbornog zakonodavstva. Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i dalje je jedno od ključnih političkih prijepora u zemlji.

Željko Komšić u četiri je navrata biran na tu dužnost, ali hrvatske političke stranke osporavaju njegov legitimitet kao predstavnika hrvatskog naroda te inzistiraju na izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata.