Novo istraživanje Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) pokazuje kako profesionalni posrednici iz legalnih sektora olakšavaju pretvaranje nezakonitog novca u legalan na području zapadnog Balkana.

U izvještaju pod nazivom “Dozvola za pranje novca” detaljno se analizira uloga notara, advokata, računovođa i revizora u omogućavanju da kriminalni prihodi uđu u zvanične finansijske tokove i kruže kroz ekonomiju.

Istraživači su obavili 89 intervjua u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, a proučili su i nacionalne procjene rizika, zakone i konkretne slučajeve kako bi došli do ovih zaključaka.

Iako su propisi za borbu protiv pranja novca (AML) u regionu uglavnom usaglašeni sa standardima Evropske unije i međunarodnim normama, njihovo sprovođenje u praksi je i dalje nedovoljno, navode autori.

Posebno zabrinjava izuzetno mali broj prijava sumnjivih radnji od strane određenih nefinansijskih subjekata – na primjer, crnogorski notari su tokom prošle godine overili gotovo 20.000 ugovora o prometu nekretnina vrijednih oko 1,6 milijardi eura, a prijavili su jedva dvije sumnjive transakcije.

Sektor nekretnina ostaje jedan od najčešćih kanala za pranje novca, a u tu svrhu se koriste razne metode poput fiktivnih firmi, lažnih vlasnika, izmišljenih faktura i složenih korporativnih struktura koje prikrivaju stvarne vlasnike.

“Jedan od najalarmantnijih nalaza je da se pranje novca sve više oslanja na specijalizovane profesionalne usluge”, ističe Anesa Agović Đozo, viša analitičarka u Opservatoriji za ilegalne ekonomije u Jugoistočnoj Evropi pri GI-TOC-u.

U nekim slučajevima vlasti su ipak reagovale – u Bosni i Hercegovini su nakon policijskih istraga podignute optužnice protiv notara, advokata i lokalnih funkcionera osumnjičenih za pomaganje nelegalnog upisa nekretnina i šema pranja novca.

Notarski posao je prepoznat kao posebno rizičan zbog ključne uloge koju ima u ovjeravanju prometa nekretnina.

“U cijelom regionu prijavljivanje sumnjivih transakcija od strane nefinansijskih subjekata ostaje izuzetno nisko, a ponegdje gotovo da i ne postoji, uprkos velikom obimu posla u rizičnim sektorima. Slab nadzor, nedovoljne povratne informacije od finansijsko-obavještajnih jedinica i pozivanje na profesionalnu tajnu dodatno slabe efikasnost AML kontrola”, objašnjava Dardan Koçani, terenski koordinator za Kosovo u istoj opservatoriji.

Istraživanje ukazuje i na sve složenije metode pranja novca – profesionalni posrednici sve češće koriste prekogranične firme, offshore aranžmane, kriptovalute i složene finansijske instrumente za prikrivanje i prebacivanje nelegalnog novca.

Preporuke iz izvještaja uključuju jačanje kontrole nad određenim nefinansijskim subjektima, poboljšanje saradnje između institucija, bolji pristup podacima o stvarnom vlasništvu i efikasnije kažnjavanje kršenja propisa o sprečavanju pranja novca, poručuju iz GI-TOC-a.