Vaše navike i način razmišljanja mogu uticati na to koliko je vaš mozak „star“. Nakon dana provedenog s djecom osjećate se mlađe, a nakon napornog radnog dana starije. Nauka potvrđuje da mozak može biti stariji ili mlađi od biološke starosti, ovisno o zdravlju, načinu života i ličnosti. U nastavku pročitajte znakove koji ukazuju na to da li je vaš mozak zdrav ili stari, te koje navike možete primijeniti da biste ga podmladili.

Tri znaka mladog mozga

Osjećate se mlađe nego što jeste – subjektivna starost mlađa od biološke dobar je znak. Studija Nacionalnog univerziteta u Seulu i Univerziteta Jonsei pokazala je da ljudi koji se osjećaju mlađe imaju manje fizičkih znakova starenja mozga. Vjeruje se da taj osjećaj potiče veću fizičku i mentalnu aktivnost, što je korisno za mozak.

Govorite više od jednog jezika – kanadski i španski istraživači otkrili su da dvojezični ljudi imaju centralizovanije neuronske veze. To omogućava efikasnije procesuiranje informacija i manje korištenje frontalnog režnja, čime se smanjuje rizik od kognitivnog starenja i demencije.

Živite u trenutku – prakse svjesnosti poput meditacije pomažu u očuvanju sive mase, ključne za dobro pamćenje. Studija Univerziteta Kalifornije i Australijskog nacionalnog univerziteta pokazala je da meditacija smanjuje stres, stimulira dendritično grananje i povećava sivu masu. Preporučuje se deset minuta meditacije odmah nakon buđenja.

Četiri znaka ubrzanog starenja mozga

Cinična ste osoba – finski naučnici su utvrdili da vrlo cinični stariji ljudi imaju brži kognitivni pad i raniju smrt. Krivac bi mogao biti hormon stresa kortizol. Pokušajte promijeniti način razmišljanja dubokim disanjem i izgovaranjem nečeg pozitivnog.

Imate problema s koncentracijom – ako vam pažnja stalno luta tokom stresnih situacija, to može biti znak kognitivnog starenja, prema istraživanju Univerziteta Južne Kalifornije. Problem se može javiti već u 30-im godinama i biti rani pokazatelj Alzheimerove bolesti. Vježbe za mozak poput slagalica mogu pomoći u izgradnji koncentracije.

Zaboravljate stvari – povremeno zaboravljanje je normalno, ali učestalo može biti problem. Dr. Thomas R. Vidic iz Američke akademije za neurologiju ističe da pacijenti s problemima pamćenja često ne prepoznaju da ih imaju, pa je važno ozbiljno shvatiti povratne informacije prijatelja i porodice.

Umorni ste tokom dana – dnevna pospanost ukazuje na nedostatak kvalitetnog sna, što može izazvati fizičke promjene u mozgu povezane sa starenjem. Dr. Neil Graff-Radford sa Mayo Clinic objašnjava da apneja u snu može smanjiti hipokampus, ali se liječenjem stanje može popraviti. Potrebno je sedam i po do osam sati dobrog sna svake noći.

Jednostavni načini za podmlađivanje mozga

Isprobajte MIND dijetu – bogatu lisnatim zelenim povrćem, bobičastim voćem, orašastim plodovima, ribom, maslinovim uljem i uz umjereno konzumiranje vina. Istraživanje je pokazalo da ova dijeta može podmladiti kognitivnu dob za sedam i po godina, a strogo pridržavanje smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti za 53 posto.

Penjite se stepenicama – svaki korak dnevno smanjuje starost mozga za 0,58 godina. Vježbe u kojima uživate oslobađaju dopamin, hormon sreće, što pomaže da istrajete u treningu.

Izražavajte osjećaje prijateljima koji vas podržavaju – društvene veze s osobama koje slušaju i vjeruju pomažu u oslobađanju stresa i usporavaju starenje mozga. Razgovarajte s nekim bliskim o onome što vas muči, ali budite spremni uzvratiti uslugu.

Hodajte brzo, često – za osobe srednjih godina i starije, brzo hodanje tri do pet puta sedmično sprečava gubitak pamćenja i poboljšava kognitivne performanse. Počnite polako, a zatim postepeno povećavajte brzinu.

Ostanite puni nade – pozitivan stav ključan je za zaštitu od kognitivnog starenja, ističe Radford-Graf. Budite srećni i radoznali bez obzira na to koliko imate godina.