Alzheimerova bolest se razvija postepeno, često godinama prije nego što se jave problemi s pamćenjem. Zbog toga naučnici sve više traže načine da što ranije prepoznaju osobe s povećanim rizikom od demencije.

Prema novoj studiji objavljenoj u prestižnom časopisu The Lancet, jednostavan krvni test mogao bi pomoći u otkrivanju vrlo ranih promjena u moždanim funkcijama. Istraživači su analizirali podatke oko 1.300 učesnika američkog istraživanja CARDIA, prosječne starosti 61 godinu. Kod otprilike šest odsto njih pronađene su povišene razine proteina beta-amiloida i tau proteina u krvi – ključnih bioloških markera Alzheimerove bolesti. Ove osobe su imale slabije rezultate u testovima brzine obrade informacija i izvršnih funkcija mozga. Pet godina kasnije, pokazale su znatno veći rizik od ubrzanog pada verbalne memorije i usporavanja kognitivne obrade. Iako pozitivni nalazi nisu bili česti, kada su bili prisutni, povezivali su se s lošijim kognitivnim sposobnostima i većim padom mentalnih funkcija tokom vremena.

Stručnjaci predviđaju da će interes za ovakve testove nastaviti rasti, posebno jer se sve više promoviraju javnosti. Ipak, naglašavaju da pozitivan rezultat ne bi smio izazvati paniku, već biti poticaj za poduzimanje koraka koji mogu pomoći očuvanju zdravlja mozga.

Istraživači koji nisu sudjelovali u studiji smatraju rezultate ohrabrujućim jer potvrđuju dugogodišnje pretpostavke – biološke promjene koje vode ka Alzheimeru počinju desetljećima prije pojave demencije. Međutim, prisustvo biomarkera ne znači nužno da će osoba razviti bolest. Nakupljanje amiloida u mozgu priprema teren, ali ne garantuje da će se simptomi zaista pojaviti. Naučnici sada žele bolje razumjeti koje će osobe s ranim promjenama biomarkera zaista razviti demenciju, a koje ne.

Kada simptomi poput zaboravljivosti i problema s mišljenjem postanu vidljivi, mozak je često već pretrpio značajna oštećenja koja se teško mogu preokrenuti. Iskustva s lijekovima za Alzheimerovu bolest pokazala su da su njihovi učinci ograničeni upravo zato što se primjenjuju prekasno. Ako se osobe s povećanim rizikom prepoznaju ranije, pravodobne intervencije mogle bi usporiti ili odgoditi razvoj bolesti. Bolje je spriječiti oštećenje nego pokušavati ublažiti posljedice.

Proteini povezani s Alzheimerovom bolešću nakupljaju se u mozgu tokom dugog perioda, često desetljećima. Krvni testovi mogu ih otkriti mnogo prije pojave simptoma, što ljekarima i pacijentima pruža priliku za ranu reakciju. Rezultati testa mogu pomoći da preporuke poput više fizičke aktivnosti, boljeg sna ili kontrole krvnog tlaka postanu konkretnije i personalizovane.

Ljekari ističu da pozitivan nalaz biomarkera nije dijagnoza demencije niti sigurna prognoza. On samo ukazuje na prisustvo promjena povezanih s Alzheimerom i važnost obraćanja pažnje na faktore koje je moguće kontrolisati. Cilj testova nije zastrašivanje, već pružanje prilike za aktivno očuvanje zdravlja mozga. Rezultat bi trebao biti poticaj za prevenciju i zdravije životne navike, a ne razlog za strah.