Predstavnički dom američkog Kongresa sinoć je odobrio zakon kojim se Kijevu osigurava finansijska i vojna pomoć, a istovremeno pooštrava pritisak na Moskvu, što je jasan signal da dio republikanaca nije spreman slijediti stranačke instrukcije i politiku Donalda Trumpa.

Za prijedlog je glasalo 226 zastupnika, dok ih je 195 bilo protiv. Među onima koji su podržali zakon našlo se nekoliko republikanaca, koji su se pridružili demokratama kako bi omogućili daljnju proceduru nakon mjeseci odugovlačenja.

Dan ranije, manja grupa republikanaca podržala je demokratsku rezoluciju kojom se traži da američke trupe budu povučene iz sukoba s Iranom, osim ako Kongres formalno ne odobri vojnu akciju.

Ukrajinska ambasadorka u Washingtonu Olha Stefanishina pozdravila je odluku, istaknuvši kako ona predstavlja važan iskorak i odražava nastavak bipartisanne podrške njenoj zemlji.

Međutim, sudbina zakona ostaje neizvjesna – mora ga potvrditi Senat, čije republikansko rukovodstvo do sada nije dozvolilo glasanje o sankcijama Rusiji, čekajući Trumpove smjernice. Ako bi zakon prošao u Senatu, predsjednik bi ga gotovo sigurno stavio pod veto.

Otkako se Trump vratio u Bijelu kuću u januaru 2025., neki od njegovih najbližih saveznika u Kongresu postali su suzdržaniji prema Kijevu, iako su ranije dvije stranke snažno podržavale Ukrajinu nakon ruske invazije u februaru 2022.

Od početka njegovog drugog mandata, odluke o sankcijama donosi isključivo Bijela kuća, bez uplitanja Kongresa.

Američka pomoć Ukrajini značajno je usporena, dok se sukob nastavlja razmjenom raketnih, dronovskih i artiljerijskih napada. Mirovni pregovori su u potpunom zastoju, a Kijev odbija Putinov zahtjev da preda teritorije koje brani od 2022. godine.

Zakon o podršci Ukrajini predviđa sredstva za obnovu zemlje, više od milijardu dolara direktne pomoći Kijevu, te do osam milijardi dolara kroz povoljne zajmove.

Također uvodi oštre sankcije i ograničenja izvoza prema Rusiji, koje se odnose na finansijske institucije, naftni i rudarski sektor, kao i ruske zvaničnike.

Ova odluka donosi se u trenutku kada je Evropska unija prošle sedmice otvorila pristupne pregovore s Ukrajinom, nakon dogovora o zajmu od 90 milijardi eura za jačanje njene odbrane i ekonomije.