Nije potpuno jasno zašto bi berzanski indeksi trebali slaviti ovakav razvoj događaja.

Optimistično viđenje je da rastući profiti Microna pokazuju kako velike tehnološke kompanije poput Microsofta, Alphabeta i Amazona i dalje ogromno ulažu. Ovi giganti vjeruju da će, uprkos visokim cijenama komponenti, njihova ulaganja u podatkovne centre donijeti solidan povrat.

Međutim, što su njihovi izdaci veći, to je teže ostvariti taj cilj, iako dobijaju sve više računarske snage za svoj novac. Kapitalni troškovi hiperskajlera sljedeće godine mogli bi premašiti bilion dolara, a analitičari procjenjuju da bi memorija mogla činiti više od trećine tog iznosa.

Ovaj ogromni trošak već smanjuje slobodne novčane tokove tehnoloških divova. Ipak, za razliku od potrošačke elektronike poput Applea, troškovi čipova još uvijek ne utiču toliko na njihove profite. Naime, investicije u podatkovne centre se kapitaliziraju u bilansima i polako amortiziraju tokom godina, za razliku od direktnog troška kod proizvođača pametnih telefona ili računara.

Isti skok cijena memorije može izgledati kao strateški kapitalni trošak za jednog kupca, a trenutni pritisak na marže za drugog, primjećuju analitičari Morgan Stanleya. Zato hiperskajleri i dalje imaju relativno dobre zarade, iako akumuliraju ozbiljne buduće troškove amortizacije.

Poznati kratkoročni prodavač Jim Chanos je nedavno za Bloomberg Money izjavio da su kapitalni bumovi u tehnologiji izuzetno povoljni za zarade. Isti dolar potrošen u kapitalnom bumu se priznaje kao profit kod jednog subjekta, a odgađa kod onih koji troše, objasnio je Chanos.