Naučnici su otkrili gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koraljnih grebena za koje vjeruju da mogu preživjeti i oporaviti se od klimatskih promjena. Ova površina je, prema rezultatima istraživanja, gotovo tri puta veća od onoga što se ranije pretpostavljalo. Koraljni grebeni su jedno od najvažnijih morskih staništa jer pružaju dom za otprilike četvrtinu svih morskih organizama na planeti.

Tokom proteklih decenija, ovi ekosistemi su se suočavali s ozbiljnim prijetnjama poput sve jačih tropskih oluja, zagađenja okeana i masovnog izbjeljivanja koralja uzrokovanog porastom temperature mora. Iako neki naučnici upozoravaju na nepovratno propadanje grebena, novo istraživanje nudi optimističniju sliku. Analizom 45.000 naučnih radova o koraljima, zajedno s klimatskim i okeanografskim podacima prikupljanim decenijama, identificirana su područja koja pokazuju veću otpornost na klimatske promjene.

Ovi otporni grebeni pronađeni su u 71 državi i na 100 teritorija širom svijeta. Među njima su lokacije na Karibima, kao i dijelovi Atlantskog i Tihog okeana koji ranije nisu smatrani potencijalnim utočištima za koralje. Emily Darling, direktorica zaštite koralja u organizaciji Wildlife Conservation Society i jedna od autorica studije, istakla je da se koraljni grebeni često prikazuju kao ekosistemi bez budućnosti.

Prema njenim riječima, rezultati istraživanja pokazuju da postoje područja u kojima koralji imaju šansu za opstanak, ali je za njihovu zaštitu neophodna politička volja. Ova studija dolazi u vrijeme kada mnoge zemlje pripremaju planove za zaštitu 30 posto kopnenih i morskih područja do kraja decenije, što je poznato kao cilj “30 do 30”.

Novi podaci mogli bi pomoći vladama da u svoje planove uključe upravo one lokacije koje su se pokazale najotpornijima na klimatske promjene. Darling je upozorila da se trenutno samo 28 posto identificiranih grebena nalazi unutar zaštićenih područja, te da je potrebno hitno djelovanje, posebno uoči mogućeg dolaska snažnog fenomena El Niño.

Suautorica istraživanja Stacy Jupiter, izvršna direktorica globalnog morskog programa u Wildlife Conservation Society, smatra da bi prikupljeni podaci mogli pomoći državama u donošenju odluka o raspodjeli ograničenih finansijskih sredstava za zaštitu najotpornijih koraljnih grebena.

Ona je navela da bi u pojedinim slučajevima bilo potrebno resurse usmjeriti prema područjima s najvećim šansama za opstanak, dok bi neki teško oštećeni grebeni mogli ostati ispod nivoa potrebnog za normalno funkcionisanje ekosistema. Rezultati istraživanja pružaju nove informacije o lokacijama koje bi mogle imati ključnu ulogu u očuvanju koraljnih grebena u uslovima sve izraženijih klimatskih promjena.