Endokrinolog Danijel Đekić ističe kako štitasta žlijezda upravlja bazalnim metabolizmom i utječe na gotovo sve organske sisteme – od kardiovaskularnog, gdje regulira srčanu frekvenciju, preko gastrointestinalnog, gdje djeluje na motilitet, do neurološkog, gdje posreduje u prijenosu impulsa na neuroendokrinim spojevima.

Najčešći simptomi

Hipotireoza, odnosno usporen rad štitaste žlijezde, najčešći je poremećaj, a ogleda se u usporenom metabolizmu, umoru, slabosti, malaksalosti, lakšem dobijanju tjelesne težine bez obzira na promjene u ishrani, difuznom opadanju kose, lošijem podnošenju hladnoće i karakterističnom otoku na licu, napominje Đekić.

Hipertireoza, ubrzan rad štitaste žlijezde, ozbiljnije je zdravstveno stanje koje dovodi do naglog gubitka kilograma, nervoze, tremora pri držanju predmeta, opadanja kose, preznojavanja i nesanice, a ljekar preporučuje provjeru hormona ako se jave barem dva do tri takva simptoma istovremeno.

Pored otekline na vratu, pacijenti se žale i na otežano gutanje i disanje.

Torakalni hirurg Ljiljana Krupaljan navodi da je apsolutna indikacija za hirurški zahvat maligne promjene, dok se u slučaju hipertireoze koja se ne može korigirati medikamentima preporučuje operacija, posebno kod pacijentica koje planiraju trudnoću, jer se lijekovi ne preporučuju dugotrajno u tom periodu; također, brzorastući čvorovi predstavljaju indikaciju za operaciju.

Svjetske statistike, kako navodi Đekić, govore da 10 odsto populacije ima problem s radom štitaste žlijezde, pri čemu su žene znatno češće pogođene, ali precizni podaci za BiH ne postoje.

Razlog većeg broja otkrivenih slučajeva leži u dostupnosti dijagnostike – ultrazvuk i laboratorijski nalazi su relativno jeftini i jednostavni, pa pacijenti često sami traže pretrage bez konsultacije s ljekarom, što dovodi do više otkrivenih poremećaja.

Način života, ishrana, stres i sve što slabi imunološki sistem mogu biti okidači za razvoj bolesti, a najčešće na pregled dolaze žene između 20 i 50 godina, kod kojih su i oboljenja najučestalija.