Dok se u javnosti prepričavaju imena potencijalnih kandidata za novog visokog predstavnika, najvažnije pitanje ostaje kakav će biti njegov mandat i smjer djelovanja.

Christian Schmidt napušta funkciju početkom juna, a ime nasljednika moglo bi biti poznato nakon sastanka Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira. Američka administracija zahtijeva da novi visoki predstavnik ima podršku svih strana u Bosni i Hercegovini, kao i međunarodni konsenzus.

Neizvjesno je i hoće li Ured visokog predstavnika (OHR) ući u novu etapu te da li će u njegovom radu dominirati Sjedinjene Američke Države ili Evropska unija, koja do sada nije imala punu kontrolu nad ključnim odlukama u zemlji čiji ustavni poredak nadgleda i tumači.

Sa novim čovjekom na čelu, OHR ulazi u novo razdoblje – bez intervencionizma, uz oslanjanje na domaća rješenja.

„Kandidat mora biti prihvatljiv Moskvi, što znači proruske stavove, zatim Banjoj Luci, ali i američkoj administraciji koja je sada bliža Moskvi nego Evropi. To bi bio jedan, pod navodnicima, istočnjački, ne baš konstruktivan pristup“, kaže dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

Politički kompromisi i međunarodni odnosi

Smjer djelovanja ovisit će o tome dolazi li novi visoki predstavnik iz kvote američke ili evropske administracije. Evropska unija posljednjih godina nema jasan fokus ni vanjskopolitičku agendu prema Bosni i Hercegovini, a neriješena su pitanja poput državne i vojne imovine te ustavnih i pravosudnih reformi.

„Evropska unija je u posebno teškoj poziciji zbog politike aktualne američke administracije koja nije naklonjena EU. Zato će kandidat za novog visokog predstavnika morati biti kompromis između EU i SAD“, smatra bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović.

Različita viđenja uloge OHR-a

„Nadam se da neće biti “spavač”, ali i da će ići prema gašenju te institucije, jer nijedno dugoročno postojanje nije prihvatljivo. To bi značilo da je Bosna i Hercegovina svoje evropske aspiracije svela na šarenu laž. Očekujem proces gašenja u narednih nekoliko godina“, kaže analitičar Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društveno-politička istraživanja.

S druge strane, dio stručne javnosti smatra da je OHR i dalje ključan za očuvanje stabilnosti.

„Javnost u Bosni i Hercegovini je osjetljiva na ideju da bez tog ureda prijeti kolaps. Ja mislim drugačije, na osnovu iskustva od 2011. do 2021. kada bonske ovlasti nisu korištene, za razliku od perioda 2021–2025 kada su intenzivno primjenjivane. U vrijeme snažnih udara na državne institucije, OHR nije igrao značajnu ulogu“, navodi Adi Ćerimagić iz Inicijative za evropsku stabilnost.

Novi pristup međunarodne zajednice

Političke smjernice za rad visokog predstavnika, koje postavlja PIC, ostaju iste – očuvanje Dejtonskog sporazuma i deblokada integracijskih procesa. Američka administracija zagovara stavljanje stabilnosti i ekonomije ispred politikanstva. Odlazak Schmidta u junu donosi novo poglavlje OHR-a u kojem odgovornost ne leži na jednoj osobi, već na nosiocima državne vlasti.

„Mnogo više nedostaje medijacija Evropske unije, dok Amerikanci imaju robustan pristup. Oni će svojim djelovanjem vjerovatno osigurati rješenje za južnu interkonekciju, ali odgovornost mora ostati na domaćim političarima – oni trebaju sjesti i voditi dijalog“, kazao je direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

„Nećemo ništa postići ako smanjimo ulogu visokog predstavnika, a politički prostor ostane isti. Bojim se da bi tada zamah dobili rušitelji Bosne i Hercegovine koji bi imali širok prostor za svoju politiku“, ističe Lazović.

Bilo da je riječ o poznavaocu prilika ili dokazanom geopolitičkom igraču iz Washingtona ili Brisela, pred njim je težak zadatak – ne intervenirati, već potaknuti domaće aktere da odblokiraju sistem. To je redefinirani OHR s istim akterima koji krize stvaraju, a ne rješavaju.