Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump na svoje ovogodišnje putovanje u Kinu povodi grupu najutjecajnijih direktora iz američkog biznisa i tehnološkog sektora.

Kako za BBC potvrđuje izvor iz Bijele kuće, više od deset izvršnih direktora pridružit će se Trumpu tokom ove posjete, među kojima su Jensen Huang iz Nvidije, Tim Cook iz Applea, Elon Musk iz Tesle i SpaceX-a, Larry Fink iz BlackRocka, te čelnici kompanija Meta, Visa, JPMorgan Chase, Boeing, Cargill i drugih.

Ova putovanja smatraju se izuzetno značajnima za SAD, posebno stoga što će se Trump sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u vrijeme sve većih ekonomskih i tehnoloških napetosti između dvije zemlje.

Posebnu pažnju privlači kasno uključivanje Jensena Huanga u delegaciju, s obzirom na to da su napredni čipovi za umjetnu inteligenciju koje proizvodi Nvidia jedno od ključnih žarišta američko-kineskog rivalstva. Huang je ujedno i član Trumpovog Vijeća savjetnika za nauku i tehnologiju, zajedno s Mark Zuckerbergom i Larryjem Ellisonom.

Pored Huanga, Muska, Cooka i Finka, u američkoj delegaciji su i Dina Powell McCormick iz Mete, Kelly Ortberg iz Boeinga, Ryan McInerney iz Vise, Stephen Schwarzman iz Blackstonea, Brian Sikes iz Cargilla, Jane Fraser iz Citija, Jim Anderson iz Coherenta, Henry Lawrence Culp iz GE Aerospacea, David Solomon iz Goldman Sachsa, Jacob Thaysen iz Illumine, Michael Miebach iz Mastercarda, te Sanjay Mehrotra iz Micron Technologyja.

Posebno je zanimljivo prisustvo Sanjaya Mehrotre, s obzirom na to da je Peking još 2023. godine ograničio upotrebu pojedinih Micronovih čipova u kritičnoj infrastrukturi, pozivajući se na nacionalnu sigurnost – potez koji je, kako je kompanija tada navela, negativno utjecao na njeno poslovanje u Kini.

Poluprovodnici ostaju u središtu ekonomskih odnosa između SAD-a i Kine, uprkos stalnim tenzijama vezanim za tehnologiju i izvozna ograničenja.

Chuck Robbins, predsjednik i izvršni direktor Cisca, bio je pozvan na putovanje, ali se nije mogao odazvati zbog objave poslovnih rezultata, potvrdila je glasnogovornica te kompanije.

Svi ovi direktori zajedno predstavljaju širok spektar američkih poslovnih interesa – od društvenih mreža i potrošačke elektronike do proizvodnje čipova i industrijske proizvodnje.

Iz Illumine, biotehnološke firme iz Kalifornije, poručuju da je Jacob Thaysen „počastvovan što je dio delegacije“ te da se kompanija nada da će putovanje biti „prilika za jačanje odnosa i oblikovanje budućnosti precizne medicine“.

Predstavnici ostalih kompanija nisu odmah odgovorili na upite za komentar.

Na prvobitnoj listi nije bilo šefa Nvidije, čija je kompanija ključna u američko-kineskom rivalstvu oko kompjuterskih čipova i umjetne inteligencije.

Međutim, u iznenadnom preokretu, Huang se ukrcao u predsjednički avion Air Force One prilikom zaustavljanja radi dopune goriva u Anchorageu na Aljasci.

– Jensen prisustvuje samitu na poziv predsjednika Trumpa kako bi podržao Ameriku i ciljeve administracije, izjavio je portparol Nvidije za BBC.

Prema navodima BBC-a, Trump je u utorak ujutro lično nazvao Huanga i pozvao ga da se pridruži delegaciji nakon što je saznao da ga nema na listi. Kasnije je kritikovao medijske izvještaje da Huang nije bio pozvan.

– U stvarnosti, Jensen je trenutno u Air Force Oneu i, osim ako ga ne zamolim da ode, što je vrlo malo vjerovatno, izvještavanje CNBC-a je netačno ili, kako se kaže u politici, LAŽNE VIJESTI!, napisao je Trump na društvenim mrežama.

Ova posjeta Kini prva je posjeta američkog predsjednika toj zemlji nakon gotovo deset godina i predstavlja važan test krhkog trgovinskog primirja između dvije države. Naime, nakon međusobnog trgovinskog rata tokom kojeg su carine u pojedinim trenucima prelazile i 100 posto, one su pauzirane u oktobru 2025. godine nakon posljednjeg sastanka Trumpa i Xija u Južnoj Koreji.

Veliku sjenu nad predstojećim sastankom baca rat SAD-a i Izraela protiv Irana, zbog kojeg je već jednom odgođen susret dvojice lidera. Očekuje se da će Trump izvršiti pritisak na Kinu, koja se oslanja na jeftinu iransku naftu, da pomogne u postizanju sporazuma između Teherana i Washingtona s ciljem okončanja rata.

I Kina želi kraj sukoba jer je rat ograničio isporuke nafte, što je pogodilo kupovnu moć drugih država koje uvoze kinesku robu. Ipak, ogromne kineske rezerve nafte i raznovrsni izvori energije zasad joj pomažu da lakše podnosi posljedice rata u odnosu na mnoge susjedne zemlje.