Analiza CNN-a povlači paralele između trenutne napetosti u Hormuškom moreuzu i Kubanske raketne krize iz 1962. godine, gdje su dvije supersile stajale na rubu sukoba, a pitanje je bilo ko će prvi ustuknuti. Danas se slična dinamika odvija između Irana i Sjedinjenih Država, s tim što je epicentar jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih puteva.

Iran je gotovo u potpunosti prekinuo redovan komercijalni saobraćaj kroz moreuz, namećući obavezu plovidbe kroz vlastite vode i naplatu tranzitnih taksi. Washington je odgovorio blokadom iranskih luka i porukom da Teheran neće moći koristiti moreuz ukoliko ga ostatak svijeta ne može koristiti na uobičajen način, što je dovelo do potpune pat pozicije.

Prvi scenarij podrazumijeva da obje strane ostanu pri svojim pozicijama, uvjerene da vrijeme ide na ruku njima. Iransko rukovodstvo, prema analizi, spremno je podnijeti teške ekonomske udarce kako bi sačuvalo revolucionarni sistem i nastavilo prkositi američkom utjecaju na Bliskom istoku i Izraelu. Ipak, i prije ove krize Iran se suočavao s inflacijom od oko 60 posto i ozbiljnom ekonomskom krizom koja je već izazivala masovne proteste.

S druge strane, američki predsjednik Donald Trump tvrdi kako ne osjeća pritisak zbog situacije, ističući da su SAD najveći svjetski proizvođač nafte i manje ovisne o bliskoistočnim energentima. CNN, međutim, upozorava da se energija prodaje na globalnom tržištu i da poremećaji koji pogađaju oko 20 posto svjetskih zaliha nafte neizbježno stvaraju pritisak na cijelu globalnu ekonomiju, uključujući američku.

Obje strane vjeruju da će ona druga prva popustiti, zbog čega trenutno nema prostora za kompromis. Iran odbija odustati od zahtjeva za kontrolom prolaza i naplatom tranzita, a Teheran je već upotrijebio projektile i dronove protiv brodova koji su kršili nova pravila.

Jedna od opcija je formiranje međunarodne diplomatske i vojne koalicije protiv iranskih mjera, ali Washington još nije krenuo tim putem. Istovremeno se razmatra i mogućnost vojnog odgovora kojim bi SAD osigurale slobodnu plovidbu. Analiza, međutim, upozorava da bi takva operacija bila dugotrajna, skupa i neizvjesna, navodeći primjer operacija u Crvenom moru gdje su koalicije bile uspješnije u presretanju projektila i dronova nego u vraćanju povjerenja trgovačkih kompanija.

Prijetnja u moreuzu ne dolazi prvenstveno od mina, već od dronova i projektila koji se mogu lansirati s iranske teritorije. Analiza upozorava da bi Iran u slučaju američke vojne intervencije mogao odgovoriti napadima na energetsku infrastrukturu zaljevskih država, što bi dodatno pogoršalo globalne posljedice. CNN procjenjuje da bi moreuz mogao ostati praktično zatvoren i u narednom periodu, čak i ako se kriza djelimično smiri.

Zaljevske države već ubrzavaju razvoj alternativnih energetskih ruta koje zaobilaze Hormuški moreuz, poput saudijskih naftovoda istok-zapad, iračkih planova za transport prema Mediteranu i luke Fujairah u UAE. Međutim, ti projekti zahtijevaju godine razvoja, pa bi svijet mogao dugo ostati suočen s velikom geopolitičkom blokadom.