Planirano smanjenje američkog vojnog prisustva u Njemačkoj trebalo bi da podstakne Evropljane na dodatno jačanje vlastite odbrane, izjavio je u subotu njemački ministar obrane Boris Pistorius, nakon najnovijeg poteza Washingtona koji dodatno opterećuje transatlantske odnose.

Pentagon je u petak objavio da će Sjedinjene Države povući pet hiljada vojnika iz Njemačke, svoje najveće evropske baze, dok sporovi oko rata u Iranu i carinske tenzije dodatno pogoršavaju odnose između SAD i Evrope.

Pistorius je kazao kako je ovaj potez bio očekivan.

Trump je ranije tokom sedmice zaprijetio smanjenjem snaga nakon sukoba s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, koji je doveo u pitanje američku strategiju na Bliskom istoku.

NATO sarađuje sa SAD kako bi razumio detalje njihove odluke o planiranom povlačenju, izjavila je u subotu glasnogovornica Allison Hart.

„Radimo s Amerikancima na razumijevanju detalja njihove odluke o rasporedu snaga u Njemačkoj. Ovo prilagođavanje naglašava potrebu da Evropa nastavi ulagati više u odbranu i preuzme veći dio odgovornosti za našu zajedničku sigurnost – gdje već bilježimo napredak otkako su saveznici na samitu NATO-a u Hagu prošle godine pristali ulagati pet posto BDP-a“, napisala je Hart na platformi X.

„Ostajemo uvjereni u našu sposobnost da osiguramo odvraćanje i odbranu dok se nastavlja ovaj pomak ka jačoj Evropi unutar snažnijeg NATO-a“, dodala je.

Pistorius je izjavio da će djelimično povlačenje utjecati na trenutno američko prisustvo od gotovo 40.000 vojnika stacioniranih u Njemačkoj. Druge procjene govore o 35.000 aktivnih vojnika.

„Mi Evropljani moramo preuzeti više odgovornosti za vlastitu sigurnost“, rekao je Pistorius, dodajući da je „Njemačka na pravom putu“ širenjem svojih oružanih snaga, ubrzavanjem vojne nabavke i izgradnjom infrastrukture.

Njemačka želi povećati broj aktivnih vojnika Bundeswehra sa trenutnih 185.000 na 260.000, iako su kritičari ministra odbrane tražili više s obzirom na široko percipiranu rastuću prijetnju iz Rusije.

Članice NATO-a obavezale su se na preuzimanje veće odgovornosti za vlastitu odbranu, ali će zbog skromnih budžeta i velikih nedostataka u vojnim kapacitetima biti potrebne godine da regija zadovolji vlastite sigurnosne potrebe.

Američko vojno prisustvo u Njemačkoj, koje je počelo kao okupaciona sila nakon Drugog svjetskog rata, doseglo je vrhunac tokom 1960-ih kada su tamo bile stacionirane stotine hiljada američkih vojnika radi suprotstavljanja Sovjetskom Savezu tokom Hladnog rata.

To prisustvo uključuje ogromnu zračnu bazu Ramstein i bolnicu Landstuhl, koje su SAD koristile za podršku ratu u Iranu, kao i prethodnim sukobima u Iraku i Afganistanu.

Odluka Pentagona znači da će jedna cijela brigada napustiti Njemačku, a bataljon dugometnog vatrenog oružja koji je trebao biti raspoređen kasnije ove godine bit će otkazan.

Gubitak tog bataljona posebno će pogoditi Berlin, jer je trebao predstavljati značajan dodatni element odvraćanja od Rusije dok Evropljani sami razvijaju takve rakete dugog dometa.