Iskustvo menopauze kod žena se razlikuje, pa prve znake nije uvijek jednostavno uočiti. Fizičke tegobe poput naleta vrućine, bolova, noćnog znojenja ili smetnji s mokraćnim sistemom mogu biti praćene psihološkim promjenama poput nestabilnog raspoloženja, anksioznosti i moždane magle, a stručnjaci iz The Menopause Charity ističu da se simptomi javljaju u talasima zbog oscilacija hormona.

Kod pojedinih žena simptomi traju samo nekoliko mjeseci, dok kod drugih potraju godinama, no ohrabruje podatak da različiti tretmani i prilagođavanje životnih navika mogu olakšati perimenopauzu i menopauzu. Zato je ključno razumjeti šta se dešava u organizmu i kada potražiti savjet ljekara.

Mnoge žene misle da menopauza počinje tek u pedesetim, ali promjene su često osjetne već u četrdesetim, a nekad i u tridesetim ili ranije. Tako se prvi znaci perimenopauze lako zamijene sa stresom, umorom, PMS-om ili svakodnevnim tegobama.

Jedan od prvih jasnijih pokazatelja su promjene u menstrualnom ciklusu – zbog hormonskih oscilacija krvarenja mogu biti slabija ili obilnija, dolaziti češće ili u sve većim razmacima. S vremenom postaju sve rjeđa, a nakon 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije smatra se da je žena ušla u menopauzu.

Razlog za ovako šarolike simptome leži u tome što stanice u cijelom tijelu reagiraju na estrogen. Kada se nivoi hormona počnu mijenjati, posljedice se osjete na raznim dijelovima tijela i u različitim aspektima svakodnevice – neke žene prvo primijete promjene raspoloženja, dok druge osjete valunge, nesanicu ili probleme s koncentracijom.

Valunzi su najčešći simptom i pogađaju velik broj žena, a manifestiraju se kao iznenadni osjećaj vrućine koji se širi licem, vratom, grudima i ostatkom tijela, često praćen znojenjem, crvenilom, vrtoglavicom ili lupanjem srca. Noćno znojenje je slično, ali se događa tokom spavanja, pa se žena može probuditi mokra i morati promijeniti pidžamu ili posteljinu, što ozbiljno remeti san, posebno ako se epizode ponavljaju.

Promjene raspoloženja su također uobičajene – žene postaju razdražljivije, nestrpljivije, anksioznije ili sklonije plaču. Pojedine se osjećaju prazno, bezvoljno ili primjećuju da im se emocije smjenjuju iz sata u sat, a problemi sa spavanjem dodatno otežavaju situaciju zbog noćnog znojenja, stresa i hormonskih oscilacija.

Pad nivoa progesterona i testosterona tokom perimenopauze utječe na sposobnost uspavljivanja i kvalitet sna, pa se mnoge žene bude umorne čak i nakon dovoljno vremena provedenog u krevetu. Sve češće se govori i o moždanoj magli – zaboravnosti, slabijoj koncentraciji, mentalnoj usporenosti ili teškoćama u pronalaženju riječi, jer mozak posjeduje hormonske receptore pa promjene estrogena, progesterona i testosterona utječu na mentalnu bistrinu.

Menopauza zvanično nastupa kada menstruacija izostane 12 mjeseci, nakon čega slijedi postmenopauza u kojoj se simptomi poput valunga i noćnog znojenja postepeno smiruju – većina žena u tu fazu uđe do 54. godine. Međutim, simptomi ne nestaju uvijek odmah; kod mnogih traju još oko četiri godine, a kod nekih i duže, a u tom periodu mogu se javiti nove tegobe poput nesanice, manjka energije ili suhoće vagine.

Ako simptomi narušavaju kvalitet života, ne treba ih trpjeti u tišini. Razgovor s ljekarom može pomoći u pronalaženju načina za ublažavanje tegoba – bilo kroz promjenu životnih navika, medicinske savjete ili druge oblike podrške. Menopauza je prirodan dio života, ali žena kroz nju ne mora prolaziti bez pomoći.