Možda ste je već viđali na tezgama, a da niste ni bili svjesni o kakvoj se namirnici radi, iako je riječ o povrću koje bi trebalo da bude daleko cjenjenije.

Ovo neugledno zeleno povrće, poznato po obilju vlakana, već decenijama je nezaobilazan dio kulinarskih tradicija širom planete.

Kraj ljeta donosi sezonu berbe, a cijena svježe bamije u tom periodu zna biti i viša od cijene pilećeg mesa.

Ono što bamiju izdvaja od ostalog povrća jeste njena specifična, gotovo ljepljiva tekstura koja se pojavljuje prilikom termičke obrade, a upravo ta karakteristika je čini omiljenom među onima koji žele obogatiti ishranu vlaknima.

Međutim, treba naglasiti da bamija nije lijek za probavne tegobe, već samo vrijedan dio svakodnevnog jelovnika.

Njena prava vrijednost krije se u bogatom nutritivnom profilu, koji uključuje i topiva i netopiva vlakna, pri čemu topiva vlakna podržavaju rad crijevne mikroflore, a u 100 grama sirove bamije nalazi se oko 3,2 grama vlakana uz minimalan broj kalorija.

Osim vlakana, bamija je izvor vitamina C, vitamina K, folata, magnezijuma i kalijuma, dok je sadržaj masti gotovo zanemariv.

Zahvaljujući tome, bamija se lako uklapa u svaki vid uravnotežene prehrane, a posebno je korisna onima koji žele povećati unos povrća bez dodatnih kalorija.

Ako vam se do sada nije sviđala, vjerovatno je kriva njena tekstura, ali ona je upravo razlog zašto se bamija često koristi za zgušnjavanje raznih umaka i variva.

Mladi plodovi se mogu dinstati ili peći, a odlično se slažu s paradajzom i drugim ljetnim povrćem, a budući da se može zamrzavati, sušiti ili kiseliti, bamija nije ograničena samo na ljetne mjesece.