Murali, grafiti, pjesme, transparenti, govori i drugi javni sadržaji kojima se veličaju pravosnažno osuđeni ratni zločinci mogli bi ubuduće biti tretirani kao krivično djelo u Crnoj Gori.

Klub poslanika vladajuće Bošnjačke stranke (BS) predložio je izmjenu člana 370 Krivičnog zakonika, kojim se već sankcionišu određeni oblici javnog odobravanja, negiranja ili opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Predloženim amandmanom ta odredba bi bila proširena tako da obuhvati i javno veličanje osoba koje su pravosnažno osuđene za takva krivična djela.

Inicijativa dolazi u trenutku pojačane javne rasprave o tome postoji li u crnogorskom zakonodavstvu pravna praznina koja omogućava nekažnjeno veličanje ratnih zločinaca. Debata je dodatno intenzivirana nakon smrti Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je pred Haškim tribunalom osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Nakon Mladićeve smrti uslijedili su brojni javni izrazi podrške i veličanja, među kojima su bili i istupi pojedinih crnogorskih političara i dijela sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopćio je da je povodom Mladićeve smrti uputio telegram saučešća. Zbog toga će se 24. septembra pred poslanicima naći i pitanje njegovog razrješenja s funkcije.

Šta predviđa postojeći zakon?

Važeći Krivični zakonik već predviđa krivičnu odgovornost za javno odobravanje, negiranje postojanja ili značajno umanjivanje težine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih protiv zaštićene grupe ili njenog pripadnika.

Međutim, takvo ponašanje trenutno mora biti takvo da može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju, a za navedeno djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Problem je u tome što zakon izričito ne navodi veličanje osoba pravosnažno osuđenih za ratne zločine. Zbog toga su pojedini slučajevi u kojima su podnošene krivične prijave završavali njihovim odbacivanjem.

Jedan od novijih primjera odnosi se na mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija. Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon njegove izjave o Ratku Mladiću, dok je bjelopoljsko Više državno tužilaštvo ranije odbacilo prijave protiv njega zbog govora u kojima je veličao četničkog komandanta Pavla Đurišića.

Upravo takvi slučajevi jedan su od razloga zbog kojih BS traži da se zakonski preciznije definiše i zabrani javno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.