Ključne odluke iz Sarajeva
Konaković o sjednici Vijeća ministara: Rast prihoda, dogovor s Hrvatskom i izazovi visokog predstavnika
Konaković o sjednici Vijeća ministara: Rast prihoda, dogovor s Hrvatskom i izazovi visokog predstavnika
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković ocijenio je sjednicu Vijeća ministara vrlo uspješnom, ističući donošenje državnog budžeta, postizanje dogovora o graničnim prelazima sa Hrvatskom i odluku vezanu za IPA 3 fondove.
Budžet institucija BiH za tekuću godinu usvojen je u iznosu od preko 1,5 milijardi KM, što je značajno povećanje u odnosu na 2022. godinu kada je iznosio nešto više od milijardu KM.
– U protekle četiri godine budžet je porastao za gotovo 50 odsto, odnosno otprilike 500 miliona KM – naglasio je Konaković.
Najveći dio tog povećanja, prema njegovim riječima, odnosi se na povećanje plata zaposlenih u državnim institucijama, te na kapitalne investicije i nabavku opreme za sigurnosni sektor.
Ovaj rast, smatra ministar, direktno jača državne institucije, budući da su ranije radnici na državnom nivou bili u lošijem položaju u odnosu na one na entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou.
Kada je riječ o graničnim prelazima, Konaković je posebno istakao izvještaj o pregovorima za zaključivanje ugovora sa Hrvatskom, ocijenivši ga izuzetno važnim za ekonomiju, naročito za Unsko-sanski kanton.
Naglasio je značaj graničnog prelaza Izačić, navodeći da su privrednici iz tog područja do sada bili u teškoj situaciji jer su robe koje podliježu inspekcijskom nadzoru ili akcizama mogle prelaziti samo preko dva granična prelaza u BiH.
– vrlo sam zadovoljan što smo napravili prvi veliki korak i dobili političku podršku svih strana, kao i korektan odnos hrvatske strane – rekao je Konaković, dodajući da će novi aranžman olakšati uvoz i izvoz robe i pozitivno utjecati na ekonomiju.
Govoreći o međunarodnoj saradnji, Konaković je izdvojio i Nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Francuske o djelovanju Francuske razvojne agencije u BiH.
Podsjetio je da je sporazum potpisan tokom njegove nedavne bilateralne posjete Francuskoj, zajedno sa šeficom francuske diplomatije, te naveo da ta agencija u regionu raspolaže značajnim finansijskim sredstvima.
– Otvara se ozbiljan prostor da Vlada Francuske kroz saradnju sa svim nivoima vlasti u BiH implementira ozbiljne iznose sredstava, što je vrlo važno za našu ekonomiju – kazao je Konaković.
Među važnijim tačkama sjednice izdvojio je i usvajanje Nacrta odluke o ratifikaciji sporazuma za IPA 3 program za period 2025-2027, koji bi trebao omogućiti lakši pristup evropskim fondovima institucijama i projektima u BiH.
Konaković se osvrnuo i na pitanje izbora novog visokog predstavnika u BiH, ocijenivši da je riječ o trenutno najvažnijoj političkoj temi u zemlji.
Kazao je da očekuje da novi visoki predstavnik bude izabran na način kako su birani i njegovi prethodnici, odnosno kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC), a ne putem Vijeća sigurnosti UN, kako to traži Milorad Dodik.
– To je nemoguće i nikada se neće dogoditi – rekao je Konaković.
Dodao je da neće doći do poništavanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, što, prema njegovim riječima, potvrđuje puni legitimitet i legalitet Schmidtovih odluka.
Konaković je kazao i da smatra da Schmidtova ostavka nije bila potrebna, navodeći da će se s njim sastati narednih dana.
Govoreći o budućem visokom predstavniku, rekao je da BiH treba osoba koja može zaštititi institucije države, očuvati funkcionalnost sistema i okupiti političke aktere za istim stolom.
– Slažemo se da bonske ovlasti treba koristiti što manje ili nikada, osim u ekstremnim situacijama, ali naša realnost je da takvih situacija ima previše – rekao je Konaković.
Novi visoki predstavnik, dodao je, treba imati kapacitet da razgovara sa svim akterima u regionu, uključujući Banja Luku i Srbiju, ali je kritikovao ideje da bi pri izboru trebalo voditi računa o stavovima Rusije.
– Rusija nije članica PIC-a, napustila je tu organizaciju i ne finansira je. Ne vidim zašto bi se njen stav uzimao u obzir – rekao je Konaković.
Govoreći o evropskim fondovima i finansijskim aranžmanima, upozorio je da BiH zbog neispunjavanja tehničkih uvjeta i političkih blokada propušta ozbiljna sredstva, uključujući i kreditne linije koje su, kako je rekao, povoljnije od načina na koji se danas zadužuje RS.


