Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lider NiP-a Elmedin Konaković u intervjuu za Dnevnik D govorio je o izboru novog visokog predstavnika, budućnosti OHR-a te aktuelnim političkim pitanjima. Istakao je da je proces izbora najtransparentniji do sada, jer je javnost prvi put upoznata i s prijedlozima imena, za razliku od prethodnih izbora poput onog Christiana Schmidta koji je predstavljen kao gotov proizvod.

Konaković je naglasio da postoji gotovo jednoglasan stav o potrebi zadržavanja OHR-a u BiH, uz preporuku da se bonske ovlasti koriste što rjeđe ili nikako. Novi visoki predstavnik bira se kroz Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a ne kroz Vijeće sigurnosti UN, kako su to željeli Milorad Dodik i Rusija. Odgađanje izbora neće imati negativne posljedice, smatra Konaković, ali je kritikovao Dodikovu kampanju kojom je pokušao prikazati da on kontrolira proces, dok je reakcija američke ambasade doprinijela smirivanju tenzija.

Kada je riječ o ulozi BiH u ovom procesu, Konaković je rekao da država ne odlučuje, ali se njeno mišljenje ozbiljno uvažava. Predstavnici BiH su insistirali na očuvanju pozicije OHR-a i to je postignuto. Rusija je, prema njegovim riječima, izgubila bitku jer novi visoki predstavnik ponovo dolazi iz PIC-a, a njeni pokušaji gašenja OHR-a nisu uspjeli. On ne vjeruje da bi snažna američka administracija popuštala Rusiji, posebno s obzirom na agresiju na Ukrajinu, te je napravio razliku između poznavanja Rusije i podrške njenim interesima.

Što se tiče sankcija Dodiku, Konaković nije imao precizne informacije, ali je istakao da potezi poput dogovora Eleka s Gazpromom i najave dominacije ruskog plina izazivaju nezadovoljstvo Amerikanaca. Dodika je opisao kao cirkusanta i foliranta koji ne upravlja procesima. O budućnosti OHR-a, Konaković je prenio da sve članice PIC-a dijele stav da je OHR još uvijek potreban BiH, te da destabilizacija nije samo politički, već i ekonomski problem.

Govoreći o državnoj imovini, Konaković smatra da postoji prostor za dogovor, ali da je za njega titular države Bosne i Hercegovine. Kod projekta Južne interkonekcije, uvjeren je da su interesi BiH zaštićeni – koncesionar donosi novac i dozvole, a država nema troškova. O odnosima unutar Trojke, rekao je da nije u potpunosti shvatio poruku Sabine Ćudić, ali da su neslaganja normalna i da Trojka ostaje jedina istinska alternativa.

Kada je u pitanju finansiranje autocesta od strane EIB-a, Konaković je podržao zahtjeve za potpunom istragom i sankcionisanjem odgovornih. Na kraju, osvrnuo se na odnose Bošnjaka i Hrvata, ističući da se oni relaksiraju na terenu – u Stocu, Mostaru i Srednjoj Bosni – a ne u Sarajevu. Ponovio je spremnost za izmjene Izbornog zakona zajedno s ustavnim promjenama koje rješavaju presude međunarodnih sudova i pitanje etničkih prava.