Šećer se najčešće povezuje s viškom kilograma, dijabetesom i problemima sa zubima, ali njegovo djelovanje na organizam je znatno ozbiljnije. Stručnjaci ističu da redoviti unos velikih količina dodanog šećera može dovesti do preopterećenja jetre i povećati izglede za razvoj masne bolesti jetre.

Posebno su problematična zaslađena pića i visokoprerađena hrana, koja sadrže obilje šećera, a istovremeno malo vlakana i drugih korisnih sastojaka.

Jetra ima zadatak da obrađuje hranjive tvari, održava stabilnu razinu šećera u krvi i izbacuje otrovne materije. Kada se u organizam unese više šećera nego što tijelo može iskoristiti, višak se pretvara u mast koja se počinje nakupljati u jetri.

Posebna pažnja posvećuje se fruktozi, vrsti šećera koju tijelo metabolizira drugačije od glukoze.

Dok glukoza djeluje kao energija za ćelije, fruktozu uglavnom prerađuje jetra i tu se može pretvoriti u masne naslage. Dugoročno, ovaj proces povećava rizik od metabolički povezane steatotične bolesti jetre, poznate kao MASLD.

Gazirani sokovi, energetska pića, sportski napitci, zaslađena kafa i čajevi predstavljaju glavne izvore dodanog šećera u ishrani. Naučna istraživanja povezuju redovito konzumiranje ovih napitaka s povećanim rizikom od nakupljanja masti u jetri i znakovima fibroze, odnosno ožiljkavanja jetrenog tkiva.

Osobe koje često piju zaslađena pića imaju veću vjerovatnoću da razviju masnu jetru, ali i da pokažu znakove oštećenja jetrenog tkiva.

Prekomjerni unos dodanog šećera ne djeluje samo na jetru, već ima i druge negativne posljedice. Između ostalog, povećava rizik od karijesa jer potiče rast bakterija koje oštećuju zubnu gleđ, izaziva nagle skokove i padove šećera u krvi što dovodi do umora i pojačane gladi, jača želju za slatkim zbog utjecaja na centre za nagradu u mozgu, te olakšava debljanje jer dodaje kalorije bez nutritivne vrijednosti.

Dodani šećer se ne krije samo u kolačima, slatkišima i gaziranim pićima. Često ga ima i u namirnicama koje se smatraju zdravijim izborom, poput voćnih jogurta, granola pločica, žitarica za doručak, gotovih smoothie napitaka, umaka i raznih dodataka jelima.

Najčešći izvori dodanog šećera uključuju gazirane sokove i zaslađene čajeve, peciva i kolače, bombone i čokolade, voćne jogurte, žitarice za doručak, granola pločice, gotove smoothie napitke, zaslađene kave, energetske napitke te umake i dodatke jelima.

Prilikom kupovine proizvoda obratite pažnju na deklaraciju i količinu dodanih šećera navedenu u nutritivnoj tablici.

Osim smanjenja unosa dodanog šećera, zdravlju jetre možete pomoći i drugim navikama poput redovite fizičke aktivnosti i uravnotežene prehrane bogate vlaknima.

Ako svakodnevno unosite mnogo dodanog šećera, pokušajte postepeno mijenjati prehrambene navike umjesto da sve izbacite odjednom. Zamjena zaslađenih napitaka vodom te češći odabir cjelovitih namirnica bogatih vlaknima mogu dugoročno doprinijeti boljem zdravlju jetre.

Ukoliko imate čimbenike rizika za razvoj masne bolesti jetre, poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 ili povišenih triglicerida, razgovarajte sa svojim ljekarom o mogućim dodatnim pretragama i prilagodbi prehrane.