Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, uputio je deklaraciju kojom se odbacuje jednostrani i politički motiviran zahtjev za bezuslovno zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH. Naglasio je da se o zatvaranju OHR-a može razgovarati tek nakon ispunjenja uslova iz Agende 5+2, ali i kada institucije RS dokažu da su sposobne jednako štititi prava svih građana, uključujući Bošnjake, Hrvate i Ostale.

Ova deklaracija predstavlja odgovor na prijedlog deklaracije o zatvaranju OHR-a koji dolazi iz rukovodstva Narodne skupštine RS. Za razliku od pristupa koji pitanje OHR-a svodi na političko nadmetanje, Durakovićeva deklaracija polazi od ustavnog poretka BiH, Dejtonskog sporazuma, vladavine prava, ljudskih prava i stvarnog položaja nevećinskih zajednica u RS. “Ako neko traži zatvaranje OHR-a, mora pokazati da institucije mogu jednako zaštititi svakog čovjeka. Bez stvarne ravnopravnosti nema vjerodostojnog razgovora o zatvaranju”, poručio je.

Deklaracija ističe da OHR nije trajno rješenje niti zamjena za domaće institucije, ali njegovo zatvaranje ne može biti rezultat političkog pritiska ili jednostranih zaključaka. Ono mora biti vezano za ispunjavanje jasno utvrđenih međunarodnih uslova, uključujući rješavanje pitanja državne i vojne imovine, vladavinu prava, fiskalnu održivost, provedbu odluka koje se odnose na Brčko distrikt, te pozitivnu ocjenu političke situacije u BiH.

U dokumentu se posebno ukazuje da se pitanje zatvaranja OHR-a ne može odvojiti od položaja Bošnjaka, Hrvata i Ostalih u RS. Duraković predlaže deset ključnih zahtjeva za stvarnu ravnopravnost nevećinskih zajednica, uključujući garantovanu institucionalnu zastupljenost, ravnopravnu upotrebu jezika, jednakost u obrazovanju, zastupljenost u policiji, pravičnu raspodjelu budžetskih sredstava, zaštitu povratničkih sredina i borbu protiv diskriminacije. “Ravnopravnost nije prijetnja, nego uslov stabilnosti. RS ne može biti demokratski prostor ako nevećinski narodi nemaju stvaran glas u institucijama”, navodi.

Duraković odbacuje retoriku koja međunarodno prisustvo opisuje kao kolonijalnu upravu, ocjenjujući da takav pristup ne doprinosi smirivanju tenzija niti unutrašnjem dijalogu. Umjesto toga, poziva na odgovoran razgovor u okviru Ustava BiH, Dejtonskog sporazuma, evropskih standarda i punog poštovanja ljudskih prava.

Deklaracija upozorava da najave blokade institucija BiH, povlačenja predstavnika iz državnih organa ili uslovljavanje rada institucija ne predstavljaju odgovornu politiku, nego produbljuju krizu i usporavaju evropski put. Duraković naglašava da politička borba mora ostati u okvirima institucija, zakona i demokratskog dijaloga.

“Ova deklaracija nije odbrana međunarodnog intervencionizma kao trajnog modela. Ovo je odbrana mira, pravne sigurnosti i ljudskog dostojanstva. Kada institucije budu jednako štitile sve narode, tada će razgovor o zatvaranju OHR-a imati drugačiji smisao”, ističe Duraković.

Potpredsjednik Duraković će deklaraciju ponuditi kao ustavno utemeljen protivprijedlog, sa porukom da se stabilnost BiH ne može graditi jednostranim odlukama, nego poštovanjem prava, ravnopravnošću i dosljednim ispunjavanjem obaveza iz mirovnog sporazuma.