Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković danas je objavio dokument kojim se odbija zahtjev za hitno i bezuvjetno gašenje Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. On ističe da je zatvaranje OHR-a moguće jedino kada se ispune kriteriji iz Agende 5+2, ali i kada vlasti u RS dokažu da mogu na jednak način štititi sve stanovnike, među kojima su Bošnjaci, Hrvati i Ostali.

Ovaj dokument predstavlja odgovor na inicijativu Narodne skupštine RS koja traži ukidanje OHR-a. Za razliku od pristupa koji međunarodno prisustvo vidi kao politički teret, Durakovićeva deklaracija se oslanja na ustav BiH, Dejtonski sporazum, vladavinu prava i stvarni položaj manjinskih zajednica u RS.

“Nije sporno da domaće vlasti trebaju preuzeti odgovornost za budućnost BiH, ali to ne smije ostati samo na riječima”, poručuje Duraković. “Ako se zahtijeva zatvaranje OHR-a, potrebno je dokazati da institucije podjednako brane svakog pojedinca i svaku zajednicu. Bez istinske ravnopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Ostalih, nema ozbiljne rasprave o gašenju OHR-a.”

Deklaracija naglašava da OHR nije trajno rješenje, ali njegovo zatvaranje ne smije biti posljedica političkih pritisaka ili jednostranih odluka. Ono mora biti povezano s ispunjavanjem međunarodnih obaveza: rješavanje pitanja državne i vojne imovine, jačanje vladavine prava, fiskalna stabilnost, provedba odluka o Brčko distriktu i pozitivna ocjena političkog stanja u BiH.

U dokumentu se naglašava neraskidiva veza između zatvaranja OHR-a i položaja Bošnjaka, Hrvata i Ostalih u RS. Duraković predlaže deset konkretnih mjera za postizanje ravnopravnosti: garantovano učešće u institucijama, jednakopravna upotreba jezika, obrazovna jednakost, zastupljenost u policiji, pravedna raspodjela sredstava, zaštita povratnika i odlučna borba protiv diskriminacije, govora mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca.

“Ravnopravnost ne predstavlja opasnost ni za koga, već je preduvjet stabilnosti”, ističe Duraković. Entitet RS ne može se smatrati demokratski zrelim ako Bošnjaci, Hrvati i Ostali nemaju stvarni uticaj u institucijama, obrazovnom sistemu, policiji, budžetu i lokalnoj vlasti. Ustanove koje se finansiraju iz zajedničkog budžeta moraju služiti svim građanima, poručuje.

Deklaracija odbacuje narativ koji međunarodno prisustvo u BiH opisuje kao kolonijalnu upravu, smatrajući da takav pristup ne doprinosi smirivanju tenzija. Umjesto toga, poziva na konstruktivan dijalog u skladu s Ustavom BiH, Dejtonskim sporazumom, evropskim standardima i punim poštovanjem ljudskih prava.

U dokumentu se upozorava da najave blokade institucija BiH, povlačenje iz državnih tijela ili uslovljavanje rada nisu odgovorno ponašanje, već pogoršavaju krizu, usporavaju evropski put i nanose štetu građanima. Duraković naglašava da političko djelovanje mora ostati u okviru institucija i zakona.

“Ova deklaracija nije odbrana međunarodnog intervencionizma, već odbrana mira, pravne sigurnosti i ljudskog dostojanstva”, kaže Duraković. “Kada institucije budu jednako štitile Srbina, Bošnjaka, Hrvata, Ostale i svakog građanina, tada će razgovor o zatvaranju OHR-a dobiti drugačiji politički i moralni značaj.”

Duraković će ovu deklaraciju ponuditi kao protivprijedlog utemeljen na ustavnim principima, s porukom da se stabilnost BiH ne može graditi jednostranim potezima, već poštovanjem prava, ravnopravnošću zajednica i dosljednim ispunjavanjem obaveza iz mirovnog sporazuma.