Adnan Mujanović, ljekar i istraživač rođen u Bosni i Hercegovini, trenutno je na specijalizaciji iz dijagnostičke i intervencijske neuroradiologije na Univerzitetskom kliničkom centru Inselspital Bern u Švicarskoj. Ovaj mladi stručnjak smatra da je iskustvo stečeno u inostranstvu neprocjenjivo, ali da je podjednako bitno njegovati vezu s domovinom i pružati pomoć gdje god je to izvodljivo. Početkom ove godine dobio je prestižnu Albrecht Von Haller nagradu za rad koji se bavi akutnim ishemijskim moždanim udarom.

Njegovo istraživanje usmjereno je na jedan od najvećih izazova savremene neurologije – kako unaprijediti reperfuziju, odnosno potpuni povratak protoka krvi u mozgu nakon moždanog udara. U razgovoru za Fenu, Mujanović je objasnio da Albrecht von Haller nagradu dodjeljuje Švicarska fondacija za srce, i to za doprinos kardiovaskularnoj medicini, uključujući i najbolje doktorske disertacije.

– Disertacija koju smo izradili bavi se pacijentima kod kojih se protok krvi ne uspostavi u potpunosti odmah nakon ishemijskog moždanog udara, koji nastaje zbog začepljenja krvnog suda. Istraživali smo uzroke, posljedice i potencijalne terapijske pristupe. Ovakva istraživanja imaju direktnu primjenu u svakodnevnoj praksi, jer je moždani udar, nažalost, vrlo često oboljenje – istaknuo je.

Naglasio je da je potpuni povratak krvotoka u mozgu nakon moždanog udara jedan od ključnih problema moderne neurologije. Ishemijski moždani udar nastaje kada je dotok krvi u dio mozga prekinut, najčešće zbog začepljenja krvnog suda. Što se brže i potpunije uspostavi protok, veće su šanse za očuvanje moždanog tkiva i bolji oporavak pacijenta.

– U posljednjih desetak godina ostvaren je ogroman napredak zahvaljujući endovaskularnoj terapiji, odnosno mehaničkoj trombektomiji, koja podrazumijeva mehaničko uklanjanje ugruška putem minimalno invazivnog hirurškog zahvata. Ipak, i dalje postoje izazovi, poput pitanja šta učiniti kada protok krvi ne bude odmah uspostavljen tokom procedure, koje su naredne terapijske opcije i kako ih primijeniti – naveo je dr. Mujanović.

Prema njegovim riječima, uspjeh ponovnog uspostavljanja protoka krvi nakon ishemijskog moždanog udara zavisi od više faktora. Ključno je koliko brzo pacijent dobije odgovarajuću terapiju – vrijeme je, ističe, presudan faktor („time is brain“). Značajni su i lokacija i veličina začepljenja, stanje krvnih sudova pacijenta, te kolateralna cirkulacija, odnosno alternativni putevi kojima krv može doći do ugroženog tkiva.

– Važna je i sama intervencija, odnosno tehnički uspjeh procedure i iskustvo tima. Moj rad je dodatno pokazao da čak i kada protok ne bude u potpunosti uspostavljen odmah, kod znatnog broja pacijenata unutar 24 sata od intervencije dolazi do naknadnog spontanog poboljšanja, najvjerovatnije zahvaljujući kolateralnoj cirkulaciji. To mijenja način na koji posmatramo „nepotpun“ uspjeh procedure i sugerira da u određenim slučajevima proces oporavka mozga traje i nakon same intervencije – kazao je.

Doktor Mujanović ističe da je za dugoročno očuvanje zdravlja krvnih sudova najvažnija kontrola faktora rizika. Ti faktori su nam već dobro poznati – povišen krvni pritisak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, te srčane bolesti poput poremećaja ritma.

– Pravilna ishrana, fizička aktivnost i prestanak pušenja imaju centralnu ulogu u prevenciji većine kardiovaskularnih oboljenja, pa i moždanog udara. Također, važno je redovno praćenje i liječenje hroničnih bolesti. Prevencija moždanog udara u velikoj mjeri je moguća upravo kroz dobru kontrolu tih faktora – naglasio je.

Doktor Mujanović naglašava veliki napredak u neurologiji posljednjih godina, posebno u liječenju moždanog udara. Uvođenje mehaničke trombektomije, minimalno invazivne procedure uklanjanja ugruška, značajno je promijenilo ishod kod pacijenata sa teškim moždanim udarom.

– Riječ je o terapiji koja može doslovno spriječiti invaliditet, ako se primijeni na vrijeme. Bosna i Hercegovina je napravila važne korake u tom pravcu. Znam da se mehanička trombektomija već izvodi u centrima poput Tuzle i Mostara, a vjerujem i u drugim većim gradovima poput Sarajeva i Banjaluke. Međutim, izazov ostaje dostupnost te terapije 24/7, što je standard neophodan za međunarodnu certifikaciju centara za moždani udar. Dostupnost medicinskog kadra, razvoj infrastrukture i organizacija sistema ključni su naredni koraci za liječenje moždanog udara u Bosni i Hercegovini – istaknuo je.

Za doktora Mujanovića saradnje s Bosnom i Hercegovinom su izuzetno važne. Rado se odaziva pozivima, posebno Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i inicijativama poput Tuzla Brain Weeka.

– Također, kolege iz Bosne i Hercegovine redovno učestvuju na međunarodnim školama iz oblasti moždanog udara koje organizujemo u Bernu. Nedavno smo zajedno radili i na evropskom projektu mapiranja dostupnosti intervencija za moždani udar, gdje su kolege iz BiH dale vrijedan doprinos, što me lično vrlo obradovalo – istaknuo je.

Ljudima u BiH, ali i dijaspori, posebno mladima, poručuje da su zainteresiranost i upornost ključni. Mišljenja je da mogućnosti postoje ako osoba, bez obzira gdje se nalazila, ima ideju i interes za određeno područje.

– Nauka i medicina danas su izrazito međunarodne oblasti i granice su znatno manja prepreka nego ranije. Iskustvo u inostranstvu može biti izuzetno vrijedno, ali jednako je važno održavati veze s vlastitom zemljom i doprinositi koliko god je moguće. Dugoročni i održivi napredak dolazi kroz saradnju – poručio je.

Doktor Mujanović kaže da će fokus njegovog daljnjeg rada biti na mikrocirkulaciji u mozgu. Iako je danas moguće uspješno ukloniti veliki ugrušak iz krvnog suda, veliki broj pacijenata i dalje nema optimalan oporavak. Jedno od mogućih objašnjenja je, kaže, poremećaj mikrocirkulacije u pogođenom tkivu.

– Sljedeći veliki iskorak u liječenju moždanog udara neće biti samo u velikim krvnim sudovima, već u mikrocirkulaciji mozga – naglasio je.

Adnan Mujanović osnovni studij medicine završio je na Univerzitetu u Tuzli, a doktorski studij na Univerzitetu u Bernu. Uključen je i u rad više lokalnih i međunarodnih stručnih organizacija, gdje obavlja različite predstavničke i upravljačke funkcije.