Predsjednica Nordijskog pokreta za građansku BiH Amina Agović-Argillander istakla je na nedavnoj sjednici Kruga 99 kako državne institucije moraju hitno uspostaviti trajni i organizovani odnos prema dijaspori, umjesto povremenog i formalnog pristupa.

Agović-Argillander je naglasila neraskidivu vezu dijaspore s domovinom bez obzira na geografsku udaljenost. Podatke koje je iznijela pokazuju da otprilike 34 odsto građana rođenih u BiH živi u inostranstvu, dok ukupno oko 2,2 miliona ljudi bh. porijekla boravi širom planete. Njihov ekonomski uticaj je ogroman, a prošlogodišnje doznake dostigle su 4,2 milijarde KM.

Upozorila je da taj potencijal ostaje nedovoljno iskorišten, da je dijaspora politički slabo zastupljena, a državne institucije nemaju jasnu strategiju, konkretne projekte ni efikasan sistem podrške za investicije ili povratak.

„Ne postoji model koji precizno definiše šta država nudi i kako funkcioniše saradnja. Bez pravnog okvira, sigurnosti ulaganja i konkretne podrške, sve ostaje na praznim obećanjima“, poručila je Agović-Argillander.

Naglasila je da BiH mora odbaciti zastarjeli stav prema kojem se dijaspora doživljava isključivo kao izvor pomoći i slijediti primjere zemalja koje su kroz saradnju sa svojim iseljenicima postigle snažan napredak. Agović-Argillander je istakla da stabilna i demokratska država predstavlja temelj za povrat kapitala, znanja i ljudi, dodajući da politički izbori imaju direktne ekonomske posljedice za budućnost zemlje.

Veća politička participacija i digitalizacija

Na redovnoj sesiji Kruga 99 pod nazivom „Nužnost političke participacije dijaspore i borbe za modernu BiH“ govorili su i članovi Nordijskog pokreta za građansku BiH Edin Osmančević, Miloš Miljatović i Vladan Laušević.

Osmančević je istakao da politička participacija dijaspore u BiH opada uprkos njenom velikom potencijalu, što se direktno odražava na demokratske procese i jačanje nacionalističkih narativa. Upozorio je da se odnos prema državi ne mjeri samo na izborima, već i kroz odgovornost prema budućim generacijama i aktivno učešće u društvu.

„Glasam jer smatram da je političko učešće jedan od osnovnih vidova društvene odgovornosti“, rekao je Osmančević.

Miljatović je naveo da se političko okupljanje probosanskih stranaka u okviru Pokreta za državu pokazalo kao važan iskorak u jačanju njihovog utjecaja, uprkos složenim uslovima djelovanja u Republici Srpskoj. Dodao je da čak i skroman rast zastupljenosti predstavlja značajan uspjeh, pri čemu je dijaspora odigrala važnu ulogu.

„Čak i samo zaustavljanje negativnog trenda predstavlja značajan uspjeh“, kazao je Miljatović, dodajući da bez kontinuiteta institucionalne saradnje s dijasporom nema dugoročne stabilnosti ni očuvanja veza s Bosnom i Hercegovinom.

Laušević je istakao da iskustvo Estonije pokazuje kako digitalizacija i uključivanje dijaspore mogu biti ključni pokretači brzog društvenog i ekonomskog razvoja. Dodao je da je Estonija od postsocijalističke zemlje postala jedna od najnaprednijih digitalnih država u Evropi zahvaljujući viziji lidera i aktivnom doprinosu građana, uključujući dijasporu.

„Estonija se smatra digitalnom državom Evrope“, istakao je Laušević, dodajući da taj primjer jasno ukazuje na potrebu modernizacije BiH, posebno u oblasti digitalne demokratije i elektronskog glasanja.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović i uvodničari izrazili su saučešće i podršku porodicama žrtava u Prijedoru i okolini povodom 31. maja – Dana bijelih traka.