Evropska integracija Bosne i Hercegovine i dalje je opterećena političkim razmiricama, dok Brisel traži konkretne iskorake. U emisiji Plenum gosti su analizirali ključne zakonske propise, imenovanje glavnog pregovarača i dostupna sredstva iz Plana rasta. Svoje viđenje iznijeli su Davor Bunoza, Predrag Kojović i Nenad Grković.

Predrag Kojović, poslanik Naše stranke, poručio je da je uspostavljanje samostalnog Apelacionog suda neophodan uslov na putu ka Evropskoj uniji. Prema njegovim riječima, novi zakon nosi naziv Zakon o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH, što je uobičajeno za funkcionalne države. Istakao je da su sjedište u Sarajevu i nadležnosti usklađeni s preporukama Venecijanske komisije, uz neznatna proširenja. Kojović je kazao da je nacrt zakona usvojen zbog odsustva dijela zastupnika SNSD-a, ali da će se ponovo razmatrati, a Dom naroda često blokira dobre zakone.

Komentarišući ulogu Evropske unije, Kojović je izrazio nezadovoljstvo zbog izjave ambasadora Luigi Soreca, koji je podržao samo dva zakona iz Ministarstva pravde. Smatra da raniji prijedlozi, na koje je podnio 20 amandmana prema preporukama Venecijanske komisije, nisu dobili odgovarajuću podršku. Ocijenio je da Soreca nije dovoljno uključen u reformske procese, za razliku od ranijih predstavnika EU. Pohvalio je ministra Bunoza kao stručnjaka, ali je dodao da politički interesi ponekad pretežu nad pravnim argumentima. Posebno je izdvojio problem etničke strukture VSTV-a, predlažući postepeno smanjenje njenog značaja tokom pet godina, što nije prihvaćeno.

Ministar pravde Davor Bunoza potvrdio je da je Nacrt zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu sličan ranijim verzijama Ministarstva, ali da raniji pokušaji nisu uspjeli zbog protivljenja iz Republike Srpske. Iako nije optimista, smatra da je potrebno pronaći rješenje koje će imati podršku u Parlamentarnoj skupštini. Bunoza je objasnio da cilj zakona jeste jačanje nezavisnosti pravosuđa kroz razdvajanje prvostepenog i drugostepenog postupka, što sadašnji model ne omogućava. Dodao je da nije upoznat sa protivljenjem HDZ-a BiH i da se nedostaci mogu riješiti amandmanima.

Osvrćući se na druga pitanja, Bunoza je naveo da izmjene Zakona o upravnom postupku, koje se odnose na digitalnu transformaciju, već mjesecima stoje u Domu naroda. Kada je riječ o Planu rasta, istakao je da sredstva nisu izgubljena, ali da je imenovanje glavnog pregovarača trebalo biti obavljeno mnogo ranije. Smatra da je to greška koja se mogla izbjeći, te da pregovarač treba imati tehničku i operativnu ulogu.

Nenad Grković iz Liste za pravdu i red podsjetio je da je opozicija iz RS-a predložila zakone o Sudu BiH i VSTS-u zbog neaktivnosti Savjeta ministara. Naglasio je da su njihovi prijedlozi pooštrili odredbe o provjeri imovine sudija i tužilaca, što je izazvalo oštre reakcije. Grković je poručio da neće podržati nijedan zakon koji ne uključuje stroge imovinske kontrole, smatrajući to ključnim problemom u državi.

Govoreći o povlačenju prijedloga zakona o VSTS-u, Grković je objasnio da je tekst nakon amandmana izgubio prvobitni smisao, te da su ga povukli jer nisu vidjeli mogućnost za napredak. Potvrdio je da se isti prijedlog neće ponovo naći u proceduri do narednog saziva. Ocijenio je Kojovićev prijedlog hrabrim, ali sumnja da će biti realizovan prije kraja mandata, s obzirom na samo jednu ili dvije preostale sjednice.