Vlada Sjedinjenih Država u utorak je objavila novi paket sankcija usmjerenih na kubanske državne kompanije, a analitičari upozoravaju da će one dodatno uplašiti strane investitore i produbiti ionako tešku ekonomsku krizu na ostrvu.

Državni sekretar Marko Rubio kazao je da sankcije ciljaju pet kubanskih subjekata, među kojima su tri povezana s kompanijom Grupo de Administración Empresarial S.A., poznatijom kao GAESA, poslovnim konglomeratom pod kontrolom kubanskih revolucionarnih snaga. Prema procjenama, taj konglomerat drži gotovo 40 posto bruto domaćeg proizvoda Kube, a početkom 2024. raspolagao je s 14,5 milijardi dolara likvidnih rezervi.

“Situacija na Kubi se pogoršava dok korumpirani, brutalni i antiamerički komunistički režim nastavlja davati prioritet potpunoj kontroli nad slobodom, mogućnostima i osnovnim blagostanjem kubanskog naroda”, napisao je Rubio na platformi X.

Rubio, sin kubanskih imigranata, optužio je “režimske elite” da GAESU koriste za krađu oskudnih resursa ostrva, preusmjeravajući ih za represiju, antiameričku subverziju i špijunažu, umjesto za škole, elektrane i osnovne potrepštine.

Ministar vanjskih poslova Kube Bruno Rodriguez odbacio je sankcije, nazvavši Rubija “nepoštenim i lažljivim”, te poručio da je Kuba jača nego što se očekivalo suočena s agresijom i kolektivnim kažnjavanjem. “Ono što promoviše najveća svjetska sila je zločin”, napisao je Rodriguez.

Prema novim mjerama, svako ko pruža usluge ciljanim kubanskim subjektima može biti sankcionisan i isključen iz američkog finansijskog sistema.

Profesor Michael Bustamante s Univerziteta u Majamiju ocijenio je da ove sankcije jasno poručuju stranim investitorima da rizikuju zabranu poslovanja ako sarađuju s označenim kompanijama. “Za većinu njih to je prevelik rizik”, rekao je.

Među pet sankcionisanih subjekata nalazi se i Almacenes Universales S.A. (AUSA), ključna kubanska državna kompanija za logistiku i skladištenje koja kontroliše uvoz i izvoz, a koriste je država, privatni sektor i strani ulagači.

Prošle sedmice Kuba je najavila ekonomske reforme koje privatnom sektoru dozvoljavaju uvoz robe bez državnog posredništva, ali Bustamante sumnja da je ta mjera operativna. Ukoliko kompanije izbjegavaju saradnju sa skladišnim entitetima, protok robe bi mogao biti poremećen, sa humanitarnim posljedicama.

Sankcionisana je i Rafin S.A., koju Bustamante opisuje kao “vrlo neprozirnu” finansijsku ruku GAESA-e, te Banco Financiero Internacional S.A., ključna banka za strane investitore. “Bez banke, poslovanje postaje logistički izuzetno teško”, objasnio je.

Na listi su još državna rudarska kompanija Geominera S.A. i Empresa Siderúrgica Jose Martí, najveći proizvođač sirovog čelika na Kubi. Sankcije su također uvedene i protiv Anali Lilijam Ruede Kardero, snaje bivšeg predsjednika Raula Kastra.

Ove mjere najnovije su u nizu udaraca na GAESU i predsjednika Miguela Díaza-Canela. Bustamante se zapitao da li se time priprema teren za rasprodaju kubanske državne imovine ili neprijateljsko preuzimanje.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa nastavlja pritisak na promjenu kubanskog političkog i ekonomskog modela, optužujući vlasti na ostrvu za prijetnju SAD zbog veza s američkim protivnicima. Kuba te optužbe odbacuje.

Kuba se suočava s teškim nestancima struje, nestašicom hrane i vode te raspadom zdravstvenog sistema, djelimično i zbog američke blokade. Krajem januara Trump je zaprijetio carinama svakoj zemlji koja prodaje naftu Kubi, koja je uveliko zavisila od isporuka iz Venecuele, a one su obustavljene nakon američkog napada na tu južnoameričku državu.