Jedan pacijent iz Njemačke doživio je iznenadni bol u lijevoj ruci nakon partije tenisa, što ga je odvelo u bolnicu gdje mu je dijagnosticiran melanom, poznat i kao crni rak kože. Iako je tumor uklonjen, svjestan je visokog rizika od povratka bolesti ili pojave metastaza, zbog čega se odlučio priključiti istraživanju koje ispituje efikasnost mRNA vakcine u smanjenju tog rizika.

Osnovna ideja vakcinacije jeste “obučiti” imunološki sistem da prepozna i uništi tumorske ćelije, objašnjavaju stručnjaci. Kod melanoma, odbrambeni sistem već pokušava napasti ćelije raka, ali je potrebno dodatno pojačanje, ističe Christoph Gebhart, dermatolog s Univerzitetske klinike Hamburg Eppendorf (UKE).

Podaci iz manje studije faze 2, koja je obuhvatila 157 pacijenata, pokazali su da kombinacija imunoterapije i mRNA vakcine znatno bolje smanjuje rizik od recidiva nego samo imunoterapija. Pacijentima je prvo uklonjen melanom, a zatim su primili imunoterapiju putem infuzije; dvije trećine njih dobilo je i personaliziranu mRNA vakcinu. Nakon pet godina, novi rezultati potvrđuju da je smanjenje rizika dugotrajno.

Imunoterapija se temelji na inhibitorima kontrolnih tačaka (checkpoint inhibitori) koji aktiviraju imunitet, ali su efikasni samo kod otprilike polovine pacijenata. mRNA vakcina dolazi kao dopuna, precizno pokazujući imunološkom sistemu gdje se nalaze stanice raka, objašnjava Gebhart.

Individualna mRNA vakcina proizvodi se za svakog pacijenta na osnovu njegovog tumora. Uzorak tkiva šalje se kompaniji Moderna, gdje se dešifrira genetski kod tumorskih stanica i uspoređuje sa zdravim stanicama. Odabire se između 20 i 34 neoantigena, koje imunološki sistem najbolje prepoznaje, a liječenje traje godinu dana. Pacijent koji učestvuje u studiji navodi da nije osjetio gotovo nikakve nuspojave, osim blagog bola na mjestu injekcije.

Pet godina nakon početka studije, provjereno je zdravstveno stanje učesnika. Ralf Gutzmer, direktor Univerzitetske klinike za kožne bolesti u Mindenu, izjavio je da efekat nije privremen – zabilježeno je manje recidiva i metastaza, što znači da je više pacijenata ostalo zdravo, iako su bez terapije imali visok rizik. Ovo su prvi podaci koji dokazuju dugoročnu učinkovitost.

Međutim, vakcina još nije odobrena za masovnu upotrebu. Potrebno je da velika studija faze 3, s više od 1.000 pacijenata, potvrdi rezultate, a ishod se očekuje najranije na jesen. Uz to, terapija će biti iznimno skupa – procjene govore o više od 100.000 eura godišnje po pacijentu, zbog cijene inhibitora i individualne proizvodnje vakcine. Gebhart upozorava da je riječ o jednoj od najskupljih medicinskih usluga do sada.