Iz Banjaluke stiže novi pritisak na OHR – Ustavni sud RS je, nakon usvajanja entitetske Deklaracije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika, objavio dokument pod nazivom “Obavještenje o nekim pojavama od interesa…”, u kojem oštro napada odluke OHR-a, primjenu bonskih ovlašćenja, te odluke Ustavnog suda BiH i Državnog suda zbog prihvatanja mjera OHR-a.

Iz Ustavnog suda RS dolaze oštre kritike na račun OHR-a, uz navode da rad visokog predstavnika podriva vladavinu prava, ustavnost i demokratiju, te zahtijevaju prestanak nametanja zakona i odluka.

U Obavještenju se ističe da visoki predstavnik nema ustavnopravni status, jer njegov položaj nije definisan Ustavom BiH, ali da je faktički postao takva institucija jer su njegovi akti ugrađeni u pravni poredak, što otvara pitanje njihove prirode.

Obavještenje je objavljeno u Službenom glasniku RS i izazvalo je oštre reakcije, a Denis Zvizdić zahtijeva njegovo povlačenje, ističući da visoki predstavnik kada interveniše u pravni sistem BiH i zamjenjuje domaće institucije, zapravo djeluje kao vlast BiH.

Zvizdić je podsjetio da Krivični zakon BiH u članu 239. propisuje krivično djelo neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH, za koje prijeti kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina za službena lica koja ne poštuju konačne i obavezujuće presude.

Zanimljiva je podudarnost da je Ustavni sud RS svoje mišljenje objavio istog dana kada je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda pokrenuo proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa na entitetsku Deklaraciju o zatvaranju OHR-a.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić izjavio je da je većina Kluba bošnjačkog naroda javno potvrdila da visokog predstavnika smatraju vitalnim organom Bošnjaka.

Zbog toga će Deklaracija biti dostavljena na odlučivanje Ustavnom sudu RS, koji se već oglasio da visoki predstavnik donosi nezakonite odluke, posebno se osvrćući na presudu Miloradu Dodiku.

Pitanje Dodikovog odnosa s novom američkom administracijom nameće se kao ključni razlog novih napada na OHR, a bivši ambasador SAD Michael Murphy nedavno je izjavio da vjeruje kako je Dodikovo povlačenje dogovoreno u sklopu paketa koji uključuje i ostavku Christiana Schmidta.

Murphy je poručio da je uvijek ključno pitanje da li se lokalni akteri u dobroj vjeri bave rješavanjem sporova unutar Dejtonskog sporazuma, ali da to dugo nije slučaj s Dodikom, čiji je cilj, kako kaže, raspad BiH.

Stoga Murphy postavlja pitanje da li nova američka administracija traži pregovore između lokalnih aktera o teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.