Nakon posljednje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini i izvještaja koji je podnio visoki predstavnik Christian Schmidt, iz Washingtona su stigle naznake da se mijenja odnos međunarodne zajednice prema BiH, a u fokusu je i moguće ograničavanje bonskih ovlasti. Istovremeno, iz Republike Srpske i dalje dolaze pozivi za gašenjem OHR-a i povlačenjem svih odluka koje su donijeli visoki predstavnici.

Potpredsjednik RS Ćamil Duraković smatra da nema mjesta panici, jer se od BiH traži da sama rješava unutrašnje probleme, a u američkom izvještaju se, kako navodi, ističe da je Milorad Dodik odstupio i da je Ustavni sud poštovan. S druge strane, predsjednik RS Siniša Karan tvrdi da su visoki predstavnici svojim djelovanjem stvorili paralelni sistem i antidejtonsku državu, te da je neophodno da odu zajedno sa svim odlukama koje su, po njegovom mišljenju, narušile osnove Dejtonskog sporazuma.

Profesorica međunarodnih odnosa Nina Sajić ocjenjuje da SAD više nemaju subjektivan pristup poput prethodnih administracija i da ne planiraju intervencionizam na način karakterističan za devedesete i dvijehiljadite godine. Ograničenje ovlasti visokog predstavnika, smatra ona, značilo bi da međunarodna zajednica preuzima više savjetodavnu nego izvršnu ulogu u BiH.

Dio analitičara upozorava da bi smanjenje nadležnosti OHR-a moglo otvoriti vrata drugačijem obliku međunarodnog uticaja, koji bi se fokusirao na pitanja državne imovine, energetike i infrastrukture. Profesor Zlatko Hadžidedić navodi primjer južne i istočne interkonekcije, ističući da bi državna imovina mogla biti pretvorena u federalnu, odnosno entitetsku, a gasne mreže funkcionirati potpuno odvojeno, što bi dodatno produbilo podjele.

Ime nasljednika Christiana Schmidta i njegove buduće ovlasti trebali bi biti poznati već u junu.