Mjesecima su kružile spekulacije o odlasku Christiana Schmidta, ali njegova ostavka ipak je izazvala talas reakcija u Bosni i Hercegovini. Stavovi političkih aktera su, kako se i očekivalo, ostali duboko podijeljeni.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković smatra da je Schmidt možda previše požurio i da duguje javnosti objašnjenje o pravim razlozima ostavke, uključujući i moguće pritiske.

Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić istakla je da vanjskopolitički kurs BiH mora biti usmjeren ka Evropskoj uniji, a ne ka Sjedinjenim Državama, te da odluke trebaju biti u skladu s evropskim standardima.

Šef kluba SDP-a Damir Mašić ocijenio je da Schmidt odlazi “ćutke, gotovo skandalozno” i da nije odgovorio na pitanje da li je bio prisiljen na ostavku.

Zastupnik NES-a Jasmin Emrić povezuje Schmidtov odlazak s pitanjem državne imovine i potrebom za modelom koji bi olakšao investicije.

Zlatan Begić iz DF-a poručio je da se Schmidtov rad mora sagledati u širem pravnom kontekstu, pozivajući se na presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

HDZ BiH traži hitne reforme i redefinisanje uloge međunarodne zajednice, navodeći da članstvo u EU nije kompatibilno s aktivnom ulogom OHR-a, te predlaže njegovo izmještanje.

Sanja Vulić iz SNSD-a zatražila je poništenje svih akata koje je Schmidt nametnuo tokom mandata.

Opozicija iz Republike Srpske, poput Branislava Borenovića iz PDP-a, smatra da je potrebno jačanje domaćih institucija kako bi kancelarija visokog predstavnika postala suvišna.

Potpredsjednik RS Ćamil Duraković upozorio je da bi svako rješenje o državnoj imovini koje ne poništi ranije transakcije retroaktivno legalizovalo nezakonita raspolaganja. Schmidt i dalje ima bonske ovlasti do imenovanja nasljednika, a sutra će posljednji put izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a.